Povodom objavljivanja nove knjige EU PROJEKTI – od ideje do realizacije, TIM4PIN d.o.o. u suradnji s Uredom zastupnice u Europskom parlamentu Ivane Maletić, organizirao je okrugle stolove u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.

Moderator okruglih stolova bio je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije HGK, a na njima su sudjelovali zastupnica u Europskom parlamentu i urednica izdanja Ivana Maletić, te autori Katarina Ivanković Knežević, pomoćnica ministrice u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, Saša Bukovacpomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK i Matilda Copić, voditeljica Zajedničkog tajništva Programa prekogranične suradnje HR-RS 2014-2020, u Agenciji za regionalni razvoj RH.

Sudjelovanje je bilo besplatno i otvoreno za sve fizičke i pravne osobe, a sudionici su mogli postaviti pitanja te dobiti savjete vezane uz mogućnosti financiranja ideja koje imaju, kao i probleme s kojima se susreću u pripremi i provedbi projekata.

Izdvajamo neka najčešća pitanja na koja su odgovarali urednica i autori.

Kako sustav upravljanja za fondove EU može pomoći u rastu i razvoju Hrvatske?

Kada bi se koristili punim kapacitetom, fondovi EU utjecali bi na povećanje gospodarskog rasta za dva do tri postotna boda. Cilj je Unije kroz fondove poticati približavanje manje razvijenih članica onim razvijenijima, a u Hrvatskoj je situacija takva da se odmičemo od njih. Osim što se dovoljno ne koristi potencijal fondova, ne koristi se ni potencijal zajedničkog tržišta.

Zašto Hrvatska gubi sredstva iz EU fondova?

U Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2013. do kraja 2015. iskorišteno je 59,7% sredstava iz fondova EU, a istovremeno dodijeljena sredstva povećavaju se iz godine u godinu. Za uspješno korištenje dodijeljenih sredstava ugovaranje treba uvijek biti iznad dodjele. Vlada je imala vrlo neambiciozne planove ugovaranja koje je ispod razine dodijeljenih sredstava. Još gore od neambicioznih planova je realizacija koja je iznosila svega 30 – ak posto plana. Ovo je jasno pokazivalo da će RH sigurno izgubiti EU sredstva.

Što je najvažnije kad se priprema projekt?

Uvijek morate imati svoj plan i strategiju razvoja i ono što vam inače treba pripremati kao projekte, a onda gledati izvore financiranja. EU fondovi su samo jedan od izvora financiranja, tako da nije dobro razmišljati o projektima temeljem EU fondova. To mora biti odraz potrebe za širenjem poslovanja, daljnjim razvojem ili modernizacijom.

Koji su najveći problemi u iskorištavanju fondova EU?

Činjenica da se ne koriste fondovi je samo indikator da nešto ne valja u gospodarstvu. RH nema ni stranih investicija ni dovoljno domaćih poduzetničkih pothvata. Prepreke su za sve iste. Neriješeni imovinsko-pravni odnosi su prva kočnica, a rješavanje traje godinama. Dobivanje dozvola i rješenja, izrada studija predugo traje i administracija je prespora. U javnoj administraciji uopće nije jasno tko je za što odgovoran i to se mora promijeniti kroz reformu javne uprave te definirati što je kome posao, što su ciljevi, očekivani rezultati i kojim indikatorima se mjeri njihovo postizanje i uspješnost kako pojedinca, tako i institucija. Natječaji nisu prilagođeni korisnicima.

Koje mjere i alate poduzetnici mogu koristiti za lakše povlačenje sredstava iz EU fondova?

U sklopu EU fondova izdvojena su sredstva tehničke pomoći koja su usmjerena na jačanje administrativnog kapaciteta i edukaciju zaposlenih. Za sve probleme postoji način rješavanja i sredstva koja su namijenjena upravo za tu svrhu. RH treba početi koristiti alate i sredstva koja su joj ponuđena kako bi mogla imati konkurentnije poduzetnike i gospodarstvo.

Tko može biti korisnik Europskog socijalnog fonda? S obzirom na to da je iz toga fonda Hrvatskoj za obrazovanje i cjeloživotno učenje predviđeno 450 milijuna eura, mogu li se financirati doktorati, programi za talentiranu djecu?

Europski socijalni fond ima najveći potencijalni broj korisnika. Svatko može sebe prepoznati kroz dio namijenjen samozapošljavanju i realizirati svoju ideju. Korisnici mogu biti javne institucije, nevladine udruge, gradovi i općine, županije, strukovne udruge. Konkretno, ne postoji projekt za talentiranu djecu, postoje programi za djecu s posebnim potrebama, socijalno ugroženu djecu, uključivanje djece romske manjine. Bitno je voditi računa da se u reformi obrazovanja, koja bi se trebala sufinancirati iz tog fonda, danas vodi računa o projektima koji se već provode i dobili su financiranje. Financiranje doktorata nije moguće, osim mogućnosti dane za prirodne i tehničke znanosti ili u okviru aktivnosti nekog šireg projekta.

Poljoprivreda i ruralni razvoj imaju više od dvije milijarde eura na raspolaganju, koje knjiga detaljno obrađuje. Više od 1000 projekata prijavili su mali poljoprivrednici, a mali broj ih je uspio dobiti novac. U čemu je problem?

Kriteriji natječaja bili su potpuno pogrešno definirani te je glavnina sredstava dodijeljena manjem broju projekata, dok je velik broj malih poljoprivrednika ostao bez sredstava. Kod nas se zajedno natječu mali i veliki i to nije dobro  jer veliki imaju puno veći tehnički, financijski i kadrovski potencijal. Hrvatska nema strategiju razvoja poljoprivrede iz koje treba proizaći Program ruralnog razvoja. Kako nema zacrtanih strateških ciljeva, teško je i napisati konzistentan Program ruralnog razvoja.

Što bi nova Vlada trebala učiniti kako bi Hrvatska više koristila sredstva iz EU fondova?

Novu Vladu čeka veliki posao – nadoknaditi sve ove gubitke iz prethodnih godina i napraviti ogroman skok u razini ugovorenih sredstava što će omogućiti i bolje korištenje EU fondova u sljedećim godinama u smislu isplate sredstava za provedbu projekata. Nužno je educirati sve korisnike EU fondova kako bi lakše ugovorili projekte.

 

Detaljnije odgovore na ova i druga mnogobrojna pitanja možete potražiti u priručniku EU PROJEKTI – od ideje do realizacije. Više informacija pročitajte ovdje.

Medijski pokrovitelj izdanja: Jutarnji list.