Ako su građani tijekom 2019. godine ostvarili dohotke koji se prema odredbama Zakona o porezu na dohodak smatraju godišnjim, tada Porezna uprava po službenoj dužnosti provodi poseban postupak obračuna ukupnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg porez na dohodak i prireza, a prema podacima s kojima raspolaže o oporezivim i neoporezivim primicima iskazanim u JOPPD Obrascu te podacima koji su upisani u obrascu PK.

Međutim, svi građani na koje se primjenjuje poseban postupak oporezivanja a koji žele iskoristiti pravo na povećanje osobnog odbitka po osnovi uzdržavanih članova uže obitelji i djece, stupanja i vrste utvrđene invalidnosti, prebivališta na potpomognutom području I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara, plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, danih darovanja te uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu, mogu nadležnoj ispostavi Porezne uprave, podnijeti Obrazac ZPP-DOH te priložiti vjerodostojne isprave, radi priznavanja poreznih olakšica.

Obrazac ZPP-DOH može se podnijeti korištenjem elektroničkih usluga Porezne uprave  ePorezna, za što je dovoljno posjedovati token Internet bankarstva ili bilo koju vjerodajnicu sustava NIAS minimalne razine 3, što uključuje i korištenje eOsobne iskaznice.

Za godišnji dohodak koji je ostvaren u 2019. godini, rok za podnošenje Obrasca DOH (za fizičke osobe koje su ostvarile godišnji dohodak za koji su vodile poslovne knjige) te Obrazac ZPP-DOH  radi korištenja prava propisanih Zakonom o porezu na dohodak, je do 29. veljače 2020. godine. No radi prijestupne godine, građani mogu obrazac ZPP-DOH podnijeti najkasnije do 2. ožujka 2020. godine, budući da je 29. veljače 2020. godine subota i neradni dan.

  1. UVOD

Građani za 2019. godinu više nemaju obvezu podnošenja godišnje porezne prijave na obrascu DOH, koja je bila propisana ranijih godina, već tu obvezu umjesto njih preuzima Porezna uprava, koja u posebnom postupku utvrđuje godišnji obračun poreza na dohodak.

Iako su u okviru četvrtog kruga porezne reforme s primjenom od 1. siječnja 2020. godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 121/19), te izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 1/20), izmijenjene zakonske odredbe nemaju utjecaja na utvrđivanje godišnjeg dohotka za 2019. godinu. To znači da se utvrđivanje godišnje dohotka građana za 2019. godinu obavlja prema odredbama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 115/16 i 106/18 – u nastavku Zakon) te Pravilnika o porezu na dohodak  (Nar. nov., br. 10/17-  80/19 – u nastavku Pravilnik), koje zakonske odredbe su bile na snazi u 2019. godini.

 

  1. DOHODAK I NJEGOVA PODJELA NA GODIŠNJI DOHODAK I KONAČAN DOHODAK

Prema čl. 12.st.2. Zakona, s primjenom od 1. siječnja 2017. godine kada je započeo prvi krug porezne reforme, sustav utvrđivanja godišnjeg dohotka je temeljito promijenjen, i to podjelom dohotka na godišnji dohodak i konačni dohodak. Radi navedene podjele, građani više ne podnose godišnju poreznu prijavu, jer podatke o njihovim oporezivim primicima Porezna uprava (dalje PU) preuzima iz obrasca JOPPD, a podatke o osobnom odbitku iz obrasca PK, na temelju kojih obavlja godišnji obračun poreza. U izračun godišnjeg poreza na dohodak za 2019. godinu, uključuju se samo tri vrste dohotka i to od:

-nesamostalnog rada,

-samostalne djelatnosti za koju fizičke osobe vode poslovne knjige i evidencije, te

– drugi dohodak koji se ne smatra konačnim dohotkom.

Međutim, svi ostali dohoci koje fizičke osobe mogu ostvariti po osnovi imovine i imovinskih prava, kapitala te drugog dohotka koji se smatra konačnim, smatraju se konačnim dohotkom i ne ulaze u izračun godišnje obveze poreza.

Posebno se napominje da je prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 106/18), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2019. godine,  brisan dohodak od osiguranja kao jedan od šest oblika oporezivog dohotka. Budući da se prema čl. 12.st.4. Zakona u oporeziv dohodak više ne uključuje dohodak od osiguranja, to znači da se od 1. siječnja 2019. godine uplaćene premije osiguranja koje su u trenutku uplate bile oslobođene oporezivanja, više ne smatraju  ostvarenim dohotkom.

 

2.1.  Glavna obilježja godišnjeg dohotka

Prema čl. 12.st.3. Zakona, godišnjim dohotkom smatra se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima koji se ne smatraju konačnim dohotkom. U tijeku poreznog razdoblja plaća se predujam poreza na dohodak, te se istekom godine  utvrđuje godišnji dohodak putem godišnje porezne prijave na obrascu DOH ili putem posebnog postupka kojeg provodi PU po službenoj dužnosti prema podacima s kojima raspolaže. Godišnji porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, plaća se po progresivnim poreznim stopama od 24 % i 36 % ovisno od visine porezne osnovice, a umanjuje se za osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka.

Prema čl. 19. Zakona, godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24%,  uvećava se za ostvareni iznos drugog dohotka, uz uvjet da iznos tako ostvarenog dohotka godišnje ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka, odnosno 12.500,00 kn.

To znači da ako porezni obveznik ostvari primitke po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kn, u tom slučaju se ostvareni dohodak oporezuje samo godišnjom stopom od 24%. Ali, kada porezni obveznik ostvari primitke po osnovi drugog dohotka iznad visine 12.500,00 kn, pri čemu ukupni godišnji primici po osnovi plaće i drugog dohotka prelaze svotu od 360.000,00 kn, u tom se slučaju ostvareni dohodak oporezuje godišnjom stopom  poreza od 36 %, radi čega se prema rješenju PU, poreznim obveznicima utvrđuje razlika za uplatu poreza od 36% umanjena za plaćeni porez od 24%.

 

2.1.  Glavna obilježja konačnog dohotka

Konačni dohodak se prema čl. 12.st.4. Zakona, smatra dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala te drugim dohotkom koji se smatraju konačnim (drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa, po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena, te dohodak koji se utvrđuje u paušalnoj svoti). Od 1. siječnja 2019. godine drugim dohotkom koji se smatra konačnim smatraju se i primici ostvareni po osnovi privremenih ili povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi, radi čega se za takve primitke za 2019. godine više ne provodi konačan obračun poreza.

Konačni dohodak ovisno o izvoru, oporezuje se jedinstvenim poreznim stopama od 12 %, 24 % i 36 %, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka nemaju mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave, pri čemu ni PU ne može po službenoj dužnosti provoditi poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak. Stoga se za razliku od godišnjeg dohotka, kod konačnog dohotka porez na dohodak koji je plaćen u tijeku godine, smatra konačno utvrđenom poreznom obvezom, radi čega ne mogu nastati razlike poreza na dohodak za uplatu ili za povrat na godišnjoj razini.

Međutim, porezni se obveznici mogu odlučiti temeljem zahtjeva da umjesto konačnog dohotka, utvrđuju dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost i vode poslovne knjige, a imaju i mogućnost promijeniti način oporezivanja te izabrati plaćanje poreza na dobit umjesto poreza na dohodak. Zahtjev za promjenom načina oporezivanja konačnog dohotka, podnosi se na početku ostvarivanja dohotka ili do kraja tekuće za iduću godinu.

Konačnim dohotkom smatra se i dohodak koji se može utvrđivati u paušalnoj svoti, uz zadovoljenje propisanih uvjeta.

MMK

  1. PODNOŠENJE GODIŠNJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK

Prema obvezi podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak u 2019. godine, razlikujemo:

  • porezne obveznike koji obvezno moraju podnijeti poreznu prijavu na Obrascu DOH,
  • porezne obveznike koji nisu obvezni podnijeti poreznu prijavu, ali dobrovoljno podnose Obrazac ZPP-DOH radi korištenja prava propisanih Zakonom te ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, a za koji postupak PU primjenjuje poseban postupak oporezivanja, te
  • porezne obveznike koji ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH, ako su u poreznom razdoblju ostvarili dohodak za koji se porezna prijava ne može podnijeti.

Navedeno znači da se prijave na Obrascu DOH ili ZPP-DOH, međusobno isključuju. Stoga porezni obveznici koji su obvezni podnijeti poreznu prijavu na Obrascu DOH, ne mogu podnijeti još i Obrazac ZPP-DOH i obrnuto, porezni obveznici koji će podnijeti Obrazac ZPP-DOH, ne mogu podnositi prijavu na Obrascu DOH.

 

3.1. Tko obvezno podnosi Obrazac DOH za 2019. godinu

Prema čl. 48. Zakona, obveza podnošenja godišnje porezne prijave na Obrascu DOH za 2019. godinu, kada se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak ne primjenjuje, odnosi se na:

► porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od samostalne obrtničke djelatnosti i djelatnosti slobodnog zanimanja, kao i za druge obveznike koji dohodak utvrđuju na temelju polovnih knjiga prema čl. 30. do 35. Zakona, a za što su obvezni sami utvrditi svoju poreznu obvezu i podnijeti godišnju poreznu prijavu na propisanom obrascu,

► porezne obveznike  – pomorce, koji su rezidenti RH, a koji kao članovi posade broda prema posebnom Pomorskom zakoniku (Nar. nov. br. 181/04 do 17/19), ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, uz uvjet trajanja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana unutar jednog poreznog razdoblja. Ukupan broj dana plovidbe  utvrđuje se prema evidenciji lučke kapetanije a koji podaci se iskazuju na Obrascu DPOM- Potvrdi o danima u međunarodnoj plovidbi. Ako je pomorac rezident kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi, ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju za dane koji nisu uračunati u prekobrojne dane, primici koje je ostvario za rad na brodu u međunarodnoj  plovidbi, ne podliježu godišnjem obračunu poreza na dohodak. Međutim, primici za rad ostvaren na brodu u međunarodnoj plovidbi u tekućem poreznom razdoblju, podliježu oporezivanju i godišnjem obračunu poreza na dohodak, ako porezni obveznik kao član posade broda u međunarodnoj plovidbi nije ispunio uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana u tekućem i u prethodnom poreznom razdoblju za dane koji u prethodnom obračunu nisu uračunati u prekobrojne dane.

► porezne obveznike za koje PU zatražila da naknadno plate porez na dohodak.

Prema čl. 48.st.3. Zakona, porezni obveznici koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2019. godinu, obvezni su u poreznoj prijavi iskazati sve ostvarene oporezive dohotke (dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak koji nije konačan, a za koje se radi godišnji obračun), osim dohotka koji je ostvaren po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi ako isti sukladno posebnom propisu ne podliježe oporezivanju i dohotka koji Republika Hrvatska sukladno međunarodnim ugovorima izuzima od oporezivanja te dohotka koji se smatra konačnim.

Godišnja porezna prijava na Obrascu DOH podnosi se do kraja veljače 2020. za prethodnu godinu i to ispostavi PU nadležnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Osim neposredno u ispostavi PU, građani i obrtnici mogu Obrazac DOH za 2019. godinu, dostaviti elektroničkim putem korištenjem elektroničkih usluga ePorezna.

Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godišnju poreznu prijavu, a istu ne podnesu u propisanom roku do 28.02.2020. godine za 2019. godinu ili ako su podaci iz godišnje porezne prijave netočni ili nepotpuni, porez na dohodak utvrdit će nadležna ispostava PU procjenom a prema odredbama Općeg poreznog zakona koristeći se poslovnom dokumentacijom s kojom raspolaže te podacima i činjenicama utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom (čl. 48.st.4. Zakona).

 

3.2.  Koji porezni obvezni ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu

Godišnju poreznu prijavu za 2019. godinu, a prema čl. 49. st.1. Zakona, ne mogu podnijeti porezni obveznici za:

  • ostvareni dohodak od imovine i imovinskih prava koji se ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, već se na ostvareni dohodak od imovine plaća porez po rješenju PU,
  • ostvareni dohodak od kapitala,
  • ostvareni drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa koji prelazi iznos najviše godišnje porezne osnovice,
  • ostvareni drugi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je ista stečena, te
  • ostvareni dohodak koji se u poreznom razdoblju oporezuje u paušalnom iznosu prema odredbama Pravilnika o paušalnom oporezivanju djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu (Nar. nov.br. 1/20), te Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov. br. 1/20) ako su zadovoljeni propisani uvjeti za paušalno oporezivanje prema kojima ostvareni primici u prethodnoj godini nisu viši od 300.000,00 kn a i fizička osoba nije obveznik PDV-a prema Zakonu o PDV-u.

Godišnju poreznu prijavu ne podnose niti porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak utvrđivanja godišnjeg dohotka.

Za sve navedene konačne dohotke ostvarene u poreznom razdoblju, porezni obveznici ne mogu podnijeti godišnju poreznu prijavu niti se za te dohotke može provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, budući da je porez na dohodak koji je plaćen u tijeku godine konačan i temeljem toga na godišnjoj razini ne mogu nastati razlike za uplatu ili za povrat (čl. 55.st.2.i.3. Zakona).

 

  1. POSEBAN POSTUPAK UTVRĐIVANJA GODIŠNJEG POREZA NA DOHODAK ZA 2019. GODINU

Prema čl. 51.st.2. Zakona, godišnjim dohotkom na koji se primjenjuje poseban postupak smatra se ukupan dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, a koji je ostvaren u poreznom razdoblju. To znači da PU provodi poseban postupak za sve one porezne obveznike – građane koji ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaću i mirovinu) i drugi dohodak (naknade po osnovi ugovora od djelu, autorskom honorari i sl), za koje se uplaćeni porez na dohodak i prirez tijekom godine, ne smatra konačnim.

Poseban postupak provodi se na način da se zbroje ukupno ostvareni primici po osnovi dohotka od nesamostalnog rada i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, a isti se umanjuju za ukupne godišnje osobne odbitke na koje porezni obveznik ima pravo, te utvrđuje godišnja porezna osnovica. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak sa primjenom od 1. siječnja 2019. godine, proširen je porezni razred za primjenu porezne stope od 24%, tako da se godišnji porez na dohodak plaća po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna.

Međutim, godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% uvećava se i za ostvareni iznos drugog dohotka uz uvjet da iznos tako ostvarenog dohotka godišnje ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka odnosno iznos od 12.500,00 kn. Utvrđeni iznos godišnjeg poreza služi kao osnovica za obračun prireza, i to za građane koji imaju prebivalište u gradovima ili općinama koji su temeljem posebnog zakona uveli obvezu plaćanja prireza.

Ovisno o svoti primitka koji su ostvareni po osnovi plaće i drugog dohotka, uplaćenog poreza na dohodak tijekom godine, te  iskorištenih osobnih odbitka, PU će privremenim poreznim rješenjem utvrditi poreznom obvezniku razliku za uplatu ili povrat poreza i prireza.

4.1. Način provođenja posebnog postupka

Budući da se podnošenjem JOPPD obrasca – Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, prikupljaju podaci o svim oporezivim i neoporezivim primicima koje ostvaruje fizička osoba u tijeku poreznog razdoblja, stvorena  je podloga za automatski izračuna godišnjeg poreza na dohodak, radi čega je u naš porezni sustav uveden  poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak.

Posebnim postupkom smatra se postupak utvrđivanja ukupnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza kojeg provodi PU po službenoj dužnosti. To znači da će PU na temelju prikupljenih podataka o obračunanom porezu na dohodak i prirezu, obaviti godišnji obračun poreza za 2019. godinu, te poreznim obveznicima dostaviti privremeno porezno rješenje, u kojem će se utvrditi razlika za uplatu ili povrat poreza po godišnjem obračunu.

 

4.2.  Porezni obveznici na koje se primjenjuje poseban postupak

Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak za 2019. godinu primjenjuje se na:

  • Porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada (plaću ili mirovinu) kod dva ili više poslodavaca istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja, (što znači da su u jednom mjesecu primili plaću ili mirovinu od dva različita poslodavca),
  • Porezni obveznici čiji su uzdržavani članovi uže obitelji i djeca tijekom 2019. godine ostvarili oporezive i neoporezive primitke iznad 15.000,00 kn, a uzdržavatelj je koristio osobni odbitak za uzdržavanog člana u tijeku poreznog razdoblja, čime mu se smanjivala osnovica za oporezivanje,
  • Uzdržavani članovi kod kojih se temeljem ukupno ostvarenog dohotka u poreznom razdoblju, godišnjim obračunom ostvaruje  razlika poreza za povrat.

Međutim, prema čl. 52. Zakona, poseban postupka se ne primjenjuje na:

  • porezne obveznike koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, slobodna zanimanja te druge fizičke osobe koje utvrđuju dohodak prema podacima iz poslovnih knjiga),
  • porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili samo dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi kao član posade broda,
  • porezne obveznike za koje PU ne raspolaže podacima o njihovu ostvarenom dohotku u poreznom razdoblju, odnosno porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporezivi dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik, nije izvijestio PU u propisanom roku na propisanom izvješću.

 

  1. PREDAJA OBRASCA ZPP-DOH RADI PRIZNAVANJA PRAVA U POSEBNOM POSTUPKU

Prema čl. 65.st.1. Pravilnika, porezni obveznici za koje PU ne raspolaže podacima bitnim za utvrđivanje prava na umanjenje dohotka:

  • ako na poreznoj kartici nemaju upisane podatke o svim uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci, (npr. dijete je rođeno 18. travnja a upisano je u Obrascu PK s 2.5.2019., u kojem slučaju porezni obveznik ima pravo na uvećanje osobnog odbitka i za mjesec travanj 2019.),
  • stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti,
  • prebivalištu na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupne prema posebnom propisu i području Grada Vukovara,
  • podatke o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, te
  • dana darovanja,

mogu do kraja veljače 2020. god., podnijeti nadležnoj ispostavi PU prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu, obrazac za priznavanjem prava u posebnom postupku – Obrazac ZPP-DOH, kao i vjerodostojne isprave kojim će se dokazati korištenje olakšica.

Obrazac ZPP-DOH podnose i porezni obveznici koji prema čl. 17.st.5. Zakona, žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti, nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe, porezni obveznici koji su ostvarili dohodak u inozemstvu a za koji je porez plaćen u inozemstvu, a propustili su predati Obrazac INO-DOH  do 31. siječnja 2020. godine.

Prema podacima koje su građani naveli u Obrascu ZPP-DOH te prema priloženim vjerodostojnim ispravama, PU primjenjuje poseban postupak u kojem će utvrditi godišnji obračun poreza na dohodak i prireza te za 2019. godinu, te  izdati privremeno porezno rješenje do 30. lipnja 2020. godine.

Osim neposredne predaje Obrasca ZPP-DOH referentu u nadležnoj ispostavi PU, građani mogu Obrazac ZPP-DOH dostaviti PU elektroničkim putem, ako posjeduju vjerodajnice sustava NIAS (Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav kojim se obavlja provjera korisničkog identiteta) minimalne sigurnosne razine 3 → korištenjem npr. mTokena za e-Građane, Fina Soft certifikata, token/m-token uređaja banaka koje su povezane sa sustavom e-Građani.

 

5.1. INOZEMNI DOHODAK I DOSTAVLJANJE OBRASCA INO-DOH

Prema čl. 12.st.7. Zakona, inozemni dohodak je dohodak iz članka 5.​ Zakona (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i drugi dohodak), koji rezident ostvari u inozemstvu ili iz inozemstva.
Dohodak ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate.

Prema čl. 80. Zakona, pri utvrđivanju oporezivog dohotka iz inozemstva, odredbe međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, a koji su na snazi, imaju prednost pred odredbama tuzemnog Zakona.

Prema čl. 53.st.4. Zakona, na porezne obveznike koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva, u posebnom postupku, uzet će se u obzir podaci iz izvješća propisanog člankom 81. stavkom 4. Zakona – Obrazac INO-DOH. Ako porezni obveznici do roka propisanog za dostavu izvješća (do 31. siječnja tekuće za prethodnu godinu), ili do roka za podnošenje obrasca ZPP-DOH za priznavanjem prava u posebnom postupku (do kraja veljače tekuće za prethodnu godinu), iz opravdanih razloga ne raspolažu dokazima o uplaćenom porezu u inozemstvu, a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, dužni su o tome izvijestiti PU u podnesenom obrascu  ZPP-DOH. U tom slučaju porezni obveznik je dužan dostaviti potvrdu inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu, a najkasnije do 30. studenog tekuće godine za prethodnu godinu.
Navedene odredbe o dostavi potvrde inozemnog poreznog tijela  o uplaćenom porezu u inozemstvu, primjenjuju se i na porezne obveznike koji nisu bili obvezni plaćati predujam poreza na dohodak u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja budući da su po osnovi primitka ostvarenog u ili iz inozemstva u tijeku poreznog razdoblja predujam poreza na dohodak iz tog primitka plaćali u inozemstvu.

Prema čl. 80.st.2. Zakona, porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka, uračunat će se u tuzemni porez na dohodak za svaki pojedinačni inozemni dohodak zasebno, osim ako je Zakonom drukčije uređeno, i to samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu.

Iznimno, porez koji je rezident platio u inozemstvu temeljem inozemnog dohotka neće se uračunati u tuzemni porez na dohodak ako isti nije plaćen u inozemstvu u skladu s odredbama međunarodnog ugovora, ako je međunarodni ugovor u primjeni.

 

5.2. Rok  za dostavu privremenog poreznog  rješenja  

Primjenjujući poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a prema čl. 54.st.1. Zakona, PU će na temelju evidencija i podataka s kojima raspolaže po službenoj dužnosti, (korištenjem podataka iz Obrasca JOPPD koje je dostavio porezni obveznik), utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak koji je ostvaren u 2019. godini, kao i razliku poreza na dohodak i prireza za uplatu ili povrat, te donijeti privremeno porezno rješenje, najkasnije do 30. lipnja 2020. godine. Privremeno se rješenje dostavlja poreznom obvezniku prema adresi njegova poreznog prebivališta, temeljem službenih evidencija s kojima PU raspolaže. Dostavom privremenog poreznog rješenja na navedenu adresu, smatra se da je izvršena osobna dostava pismena poreznom obvezniku

Međutim u iznimnim slučajevima, ako bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nesrazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu, radi ekonomičnosti postupka, PU neće takvim poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje (čl. 54.st.11. Zakona). Prema Odluci o iznosu koji predstavlja trošak izdavanja rješenja nesrazmjeran naplaćenom porezu koju je donijela PU, utvrđen je iznos od 15 kn.

Prema tome, iznos od 15 kn  predstavlja trošak izdavanja rješenja koji je nesrazmjeran naplaćenom porezu, a koji iznos će se primjenjivati pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak u posebnom postupku za 2019. godinu.

 

5.3. Podnošenje prigovora na privremeno porezno rješenje

Ako se ne slaže s podacima iz privremenog poreznog rješenja, radi toga što su isti nepotpuni ili netočni, te smatra da određene porezne olakšice nisu obuhvaćene privremenim poreznim rješenjem, protiv privremenog poreznog rješenja donesenog na temelju izračuna godišnjeg poreza na dohodak i prireza od strane PU, porezni obveznik može podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2020. godine.

Iznimno, ako su porezni obveznici privremeno porezno rješenje zaprimili poslije 30. lipnja 2020. godine, tada imaju mogućnost podnošenja prigovora u roku od 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja. O prigovoru odlučuje prvostupanjsko tijelo – nadležna ispostava PU, donošenjem rješenja u roku od 30 dana od dana njegova zaprimanja, pri čemu podneseni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja, sve dok prvostupanjsko tijelo ne donese rješenje po prigovoru.

Prema čl. 65. st 3 Pravilnika, porezni obveznici koji do 30. lipnja 2020. godine. ne zaprime privremeno porezno rješenje a nisu izuzeti od primjene posebnog postupka, mogu do 31. srpnja 2020 godine, nadležnoj ispostavi PU, podnijeti zahtjev za izdavanjem privremenog poreznog rješenja, u kojem će navesti podatke temeljem kojih smatraju da se na njih trebao primijeniti poseban postupak oporezivanja.

Međutim, osnova za podnošenje prigovora ne može biti propuštanje roka za podnošenje obrasca za priznavanjem prava u posebnom postupku (INO-DOH ili ZPP-DOH) ili obrasca za pokretanje posebnog postupka, osim u slučaju opravdanih razloga sukladno odredbama zakona kojim je uređen opći porezni postupak.

 

5.3.  ELEMENTI PRIGOVORA PROTIV PRIVREMENOG POREZNOG RJEŠENJA

Prema čl. 66. st. 2. Pravilnika, prigovor na dostavljeno privremeno porezno rješenje, porezni obveznik podnosi PU u pisanom obliku ili elektroničkom obliku u skladu s posebnim propisima, a isti osim oblika i sadržaja propisanog odredbama Općeg poreznog zakona, obvezno sadrži sljedeće elemente:

  • opće podatke o podnositelju prigovora (ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta, osobni identifikacijski broj),
  • naziv Poreznog tijela kojem se podnosi prigovor,
  • poziv na Klasu i Ur. broj rješenja te datum rješenja na koje se podnosi prigovor,
  • razloge zbog kojih je podnositelj prigovora nezadovoljan rješenjem odnosno razloge podnošenja prigovora, te
  • potpis podnositelja prigovora.

Nakon izvršene provjere podatka iskazanih u privremenom poreznom rješenju, a postupajući po podnesenom  prigovoru,  prvostupanjsko tijelo može:

► prema čl. 54.st.5. Zakona → uvažiti  navode iz prigovora  ako postoji osnova za izmjenu privremenog poreznog rješenja, kada se donosi novo porezno rješenje, protiv kojeg nije dopuštena žalba, a porezna obveza utvrđena poreznim rješenjem smatra se konačno utvrđenom poreznom obvezom, s obvezom  plaćanja u roku od 15 dana od dana dostave rješenja,  ili

► prema čl. 54.st.7. Zakona →  odbiti navode iz prigovora jer nisu osnovani, a kada se donosi porezno rješenje kojim se odbija prigovor, a protiv takvog rješenja dopuštena je žalba, koja se može podnijeti u roku od 30 dana od dana njegove dostave.  Izjavljena žalba ne odgađa izvršenje poreznog rješenja.

 

5.4. Plaćanje godišnjeg poreza na dohodak utvrđenog primjenom posebnog postupka oporezivanja

Ako porezni obveznici ne podnesu prigovor na izračun godišnjeg poreza na dohodak od strane PU ili ga podnesu izvan roka od 30 dana od dana zaprimanja privremenog poreznog rješenja, obveza utvrđena privremenim poreznim rješenjem, smatrat će se konačno utvrđenom poreznom obvezom koju je porezni obveznik dužan uplatiti u roku od 15 dana od isteka roka za prigovor, što znači do 15.8.2020. godine. Ako se porez na dohodak ne plati u propisanom roku, na utvrđenu obvezu primjenjuje se stopa zatezne kamate koja je od 1. siječnja 2020. utvrđena u visini od 6,11% godišnje.

Na temelju privremenih poreznih rješenja u kojima je utvrđen godišnji porez na dohodak, PU će izvršiti zaduženje poreznih obveznika za utvrđenu razliku poreza na dohodak i prireza za uplatu ili će poreznim obveznicima izvršiti povrat ako porezni obveznik nema neizmirenih drugih obveza na knjigovodstvenim karticama koje se analitički prate u PU.

Međutim, ako nakon provedenog posebnog postupka kod poreznih obveznika nije utvrđena razlika godišnjeg poreza na dohodak i prireza, ili bi troškovi utvrđivanja naplate poreza bili nesrazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu, PU takvim poreznim obveznicima neće dostavljati privremena porezna rješenja.

 

  1. UTVRĐIVANJE OSOBNOG ODBITKA ZA 2019. GODINU

Osobni odbitak predstavlja neoporezivi dio dohotka, odnosno dio dohotka koji se izuzima od oporezivanja. Prema čl. 14. Zakona, osnovni osobni odbitak utvrđen je u svoti od 3.800,00 kn mjesečno, odnosno isti za 2019. godinu iznosi 45.600,00 kn.[1] Osnovni osobni odbitak jednak je za sve porezne obveznike – građane, obrtnike, umirovljenike ili obveznike koji imaju prebivalište na potpomognutim područjima I. skupine i na području Grada Vukovara.

Osnovni osobni odbitak uvijek se priznaje za 12 mjeseci u godini a isti se uvećava za uzdržavane članove uže obitelji, djecu i invalidnost ako postoji, i to primjenom propisanih koeficijenata na osnovicu osobnog odbitka (svotu od 2.500,00 kn), prema podacima koji su prikazani u tablici:

√ Tablica 1.  Mjesečni i godišnji osobni odbitak za djecu i uzdržavane članove uže obitelji

Red. br. Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent Mjesečni iznos u kn Godišnji iznos u kn
1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,00 21.000,00
2. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,00 21.000,00
3. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,00 30.000,00
4. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,00 42.000,00
5. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,00 57.000,00
6. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,00 75.000,00
7. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,00 96.000,00
8. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,00 120.000,00
9. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00 147.000,00
10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00 177.000,00
11. Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete
12. Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta 0,4 1.000,00 12.000,00
13. Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100% i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osobnog odbitka iz r. br. 12. 1,5 3.750,00 45.000,00

 

Porezni obveznik može uvećati osnovni osobni odbitak za koeficijent 0,4 odnosno u visini od 1.000,00 kn mjesečno po osnovi vlastite invalidnosti ili invalidnosti uzdržavanog člana uže obitelji i uzdržavanog djeteta kojima je utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje, te za koeficijent 1,5 odnosno u visini od 3.750,00 kn mjesečno ako je invalidnost utvrđena na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak sa primjenom od 1. siječnja 2019., proširena kategorija fizičkih osoba koje se mogu smatrati uzdržavanom djecom i uzdržavanim članovima uže obitelji. Tako se uzdržavanom djecom smatraju djeca koju maćehe odnosno očusi uzdržavaju dok se uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju maćehe odnosno očusi koje uzdržava punoljetno pastorče.

Prema  čl. 14.  st. 5., 6. i 7. Zakona,  uzdržavanim članovima uže obitelji smatraju se:

Djeca – koju roditelji, maćehe odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici uzdržavaju, kao i djeca nakon završetka redovnog školovanja do prvog zapošljavanja.
Uzdržavani članovi uže obitelji –          bračni drug (s kojim su prema čl. 15. OPZ-a izjednačeni izvanbračni drug, životni partner i neformalni životni partner),

–          roditelji poreznog obveznika,

–          maćehe odnosno oćusi koje punoljetno pastorče uzdržava,

–          djeca nakon prvog zaposlenja,

–          punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

Osobama s invaliditetom –          fizičke osobe – porezni obveznik i/ili uzdržavani članovi njegove uže obitelji i uzdržavana djeca kojima je rješenjem donesenim prema propisima o mirovinskom osiguranju, zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju te prema drugim posebnim propisima utvrđena invalidnost ili tjelesno oštećenje.

Prvim zapošljavanjem smatra se rad u radnom odnosu na određeno ili neodređeno vrijeme prema posebnim propisima. Ako radni odnos prestane, dijete se dalje smatra uzdržavanim članom uže obitelji za kojeg porezni obveznik ima pravo na osobni odbitak. Porezni obveznik može koristiti dio osobnog odbitka za dijete ako je dijete nakon prestanka radnog odnosa nastavilo školovanje ili ako je dijete u tijeku redovnog školovanja u poreznom razdoblju obavljalo sezonske poslove, ali pod uvjetom da nije ostvarilo oporezive ili neoporezive primitke veće od 15.000,00 kn.

Pri utvrđivanju osobnih odbitaka, PU provjerava koriste li se odbici za uzdržavanu djecu i druge članove, kod supružnika ili drugih članova obitelji, odnosno ako se faktor osobnog odbitka dijeli, je li primijenjen odgovarajući postotak, te jesu li uzdržavani članovi ostvarili primitke koji prelaze 15.000,00 kn godišnje.

 

6.1. Prag za uzdržavanu djecu i ostale članove uže obitelji

Kako bi se fizička osoba mogla smatrati uzdržavanim članom, jedan od uvjeta koji treba biti zadovoljen,  je  da primici ne smiju prelaziti propisani prag od 15.000,00 kn.

Tako je čl 17. st. 1. Zakona propisano da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak (primjerice – primici studenata, naknada za nezaposlene i dr.) i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze svotu od 15.000,00 kn na godišnjoj razini izračunan kao šesterostruki iznos osnovice osobnog odbitka. (2.500,00 kn x 6).

Iznimno, pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu, u svotu od 15.000,00 kn ne uzimaju se u obzir primici, i to su:

  1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora,
  2. doplatak za djecu,
  3. novčane potpore utvrđene u svoti koja je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao svota ispod kojeg se ne može isplatiti novčana potpora.
  4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta
  5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja
  6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji
  7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka za tu namjenu, prema članku 8. stavku 1. točki 4. Zakona, te
  8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama Zakona o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak.

Međutim, sa primjenom od 1. siječnja u propisani iznos od 15.000,00 kn ne uključuju se i sljedeći primici:

  1. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti
  2. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhu obrazovanja i stručnog usavršavanja
  3. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, uz uvjet da bivši radnik ne ostvaruje primitke iz članka 21.​ ovoga Zakona.

Prema tome, kako bi porezni obveznik mogao iskoristiti olakšicu na ime uzdržavanja, uzdržavani članovi obitelji i djeca u 2019. godini, ne mogu ostvariti oporezive primitke, primitke na koje se plaća porez na dohodak odnosno druge primitke koji se smatraju dohotkom, u iznosu većem od 15.000,00 kn.

Međutim, od 1. siječnja 2019. godine, primjenjuju se izmijenjene odredbe čl. 17. st.2.t.10.  Zakona, prema kojem se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove, ne uzimaju u obzir stipendije, radi čega se dijete u 2019. godini može smatrati uzdržavanim članom roditelju, neovisno o iznosu stipendije koja je ostvarena tijekom poreznog razdoblja.

Ako u 2019. godini uzdržavani član za kojeg je porezni obveznik u istom poreznom razdoblju koristio dio osobnog odbitka, ostvari primitke veće od 15.000,00 kn godišnje, tada treba uzdržavanog člana odjaviti sa svoje porezne kartice, kako bi temeljem podnesene godišnje porezne prijave ili u posebnom postupku, bila utvrđena što manja razlika za uplatu poreza radi smanjenja faktora osobnog odbitka.

Međutim, u tom slučaju i uzdržavani član uže obitelji koji je ostvario oporezive primitke od kojih se utvrđuje dohodak, može u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak, iskoristiti pravo na osnovni osobni odbitak za cijelo porezno razdoblje, te na taj način ostvariti povrat više plaćenog poreza.

Poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, primjenjuje se na uzdržavatelje kao i na uzdržavane članove, te će PU po službenoj dužnosti napraviti godišnji obračun porezne obveze za uplatu ili povrat poreza, a temeljem podataka s kojima raspolaže, osim ako porezni obveznici nisu obvezni po nekoj drugoj osnovi podnijeti godišnju poreznu prijavu na Obrascu DOH.

 

6.2. Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

Prema čl. 52.  st. 5.  Pravilnika, određeno je  da se primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima a iznad propisanog iznosa od 15.000,00 kn, uvećani za iznos godišnjeg osnovnog osobnog odbitka u iznosu od 45.600,00 (3.800,00 x 12mj), što znači ukupno 60.600,00 kn, smatraju primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, u dijelu razlike više isplaćenog iznosa.

Ako učenik ili student na redovnom školovanju u tijeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) po osnovi ukupnih isplata za rad preko učeničkih i studentskih udruga po posebnim propisima, ostvari pojedinačni ili ukupni primitak umanjen za naknadu za posredovanje, veći od 60.600,00 kn, na razliku primitka iznad toga iznosa utvrđuje se drugi dohodak.

U slučaju kada je učenik ili student na redovnom školovanju, ostvario primitke po osnovi rada preko dvije ili više učeničkih i studentskih udruga, obvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave (preslike) o ostvarenim primicima po toj osnovi kod drugih isplatitelja odnosno pisanu izjavu o ostvarenim primicima u poreznom razdoblju po toj osnovi, a radi pravilnog utvrđivanja primitka većeg od propisanog iznosa na koji se plaća predujam poreza na dohodak.

Stoga ako je dijete roditelja ostvarilo naknadu za rad preko student servisa tijekom 2019. godine u većem iznosu od 15.000,00 kn, za njegovo uzdržavanje roditelj ne može koristiti osobni odbitak, već će roditelj biti obuhvaćen posebnim postupkom utvrđivanja godišnjeg poreza,  u kojem neće moći koristiti osobni odbitak za dijete.

 

6.3. Uvećanje osobnog odbitka za darovanja dana u naravi i novcu te doprinosa za zdravstveno osiguranje

Prema čl.15.st.2. Zakona, porezni obveznici mogu uvećati osobni odbitak i za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, za točno određene svrhe kao što su: kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske i dr., a koja su dana udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, i to do visine 2% od ostvarenih ukupnih primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava te utvrđen konačan porez na dohodak, a iznimno  i u visini većoj od 2%, ali pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava za financiranje posebnih programa i akcija.

Nadalje, prema čl. 8.st.1.toč. 4. Zakona, porezni obveznici imaju mogućnost smanjivanja dohotka i temeljem izravnog darivanja fizičkih osoba za zdravstvene potrebe kao što su primjerice operativni zahvati, liječenja, nabava lijekova i ortopedskih pomagala, a od 1. siječnja 2019. godine i za troškove prijevoza i smještaja u zdravstvenim ustanovama, pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih  izdataka za tu namjenu obavljeno na žiro račun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te da postoje  vjerodostojne isprave.

Prema čl. 4.st.2. Pravilnika, od tih primitaka ne utvrđuje se dohodak pod uvjetom da:

  • zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnog zdravstvenog osiguranja niti na teret sredstava fizičke osobe,
  • da su novčana sredstva darovatelja isplaćena na žiro račun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstven ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te potrebe, te
  • davatelja i primatelj darovanja o navedenim darovanim i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge, račune za troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove i drugo).

Davatelj darovanja obvezan je voditi evidenciju o danim darovanjima, neovisno u kojem obliku, koja osobito sadrži sljedeće podatke: nadnevak isplate odnosno davanja, ime i prezime primatelja darovanja te njegov OIB, način isplate (na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima) i iznos koji se daruje.

Prema tome, za uvećanje osobnog odbitka za dana darovanja, porezni obveznik je obvezan priložiti preslike naloga o doznaci u novcu i ugovore o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama.

Poreznom se obveznik osobni odbitak može povećati i za svotu plaćenog obveznog zdravstvenog osiguranja, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, i to do visine propisanog obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje.

U ZPP-DOH obrascu, svote danih darovanja i plaćenog obveznog zdravstvenog osiguranja, iskazuju se pod oznakom: III.4. Plaćeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje i dana darovanja.

  • Primjer 1 – dana darovanja za zdravstvene potrebe

Fizičkoj osobi kao davatelju dara za zdravstvene  potrebe će se po osnovi danih darovanja za nabavu lijekova darovatelju, uvećati osobni odbitak za 1.150,00 kn, a koji je iznos uplaćen na žiro-račun zdravstvene ustanove – ljekarne za primatelja darovanja na temelju računa br. 27544-08-5.

OBRAZAC ZPP – DOH

III.4

 

6.4. Raspodjela osobnog odbitka za zajednički uzdržavane članove uže obitelji i djecu

Porezni obveznici koji ostvaruju dohodak i zajednički uzdržavaju djecu i članove uže obitelji, mogu dio osobnog odbitka preraspodijeliti, i to u godišnjoj poreznoj prijavi na Obrascu DOH ili u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg dohotka podnošenjem Obrasca ZPP-DOH za 2019. godinu.

Prema čl. 17.st.5.Zakona, ako više osoba uzdržava člana ili članove uže obitelji, osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji, u načelu se dijeli na jednake dijelove, ali se može utvrditi i drugačija raspodjela. Za korištenje prava na raspodjelu osobnog odbitka, oba bračna druga moraju podnijeti Obrazac ZPP-DOH ili Obrazac DOH i priložiti izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka te ime i prezime i OIB osobe za koju se dijeli osobni odbitak.

Iznimno, a prema čl. 16. st. 2. Pravilnika, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i uzdržavanu djecu, a jedan od uzdržavatelja traži preraspodjelu osobnog odbitka, tada se osobni odbitak dijeli na jednake dijelove, tako da se svakom poreznom obvezniku priznaje jednaki dio osobnog odbitka.

U ZPP-DOH obrascu, raspodjela osobnog odbitka za djecu između roditelja, iskazuju se pod oznakom: III.3. Osobni odbitak dijeli se s osobom. Pod navedenom oznakom upisuju se i podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji te njihove invalidnosti/tjelesna oštećenja ako postoje.

  • Primjer 2  – raspodjela osobnog odbitka između roditelja

Tijekom 2019. godine majka Lucija Car (OIB:11111111112) je pri obračunu plaće koristila olakšicu za dvoje djece (D1 OIB:22222222223, koeficijent 0,7 i D2 OIB:33333333334, 1,0), koja su bila upisana na njenoj poreznoj kartici. Međutim, na kraju godine dogovorila se sa suprugom Ivanom Car (OIB:77777777778) da će ona koristiti osobni odbitak za prvo dijete, dok će suprug koristiti osobni odbitak za drugo dijete.

Radi raspodjele osobnog odbitka za djecu, oba roditelja (i otac i majka), dužni su podnijeti Obrazac ZPP-DOH, u kojem se iskazuje raspodjela osobnog odbitka za dvoje djece.

OBRAZAC ZPP – DOH

ZA MAJKU  

III.3 majka

I  SUPRUGA

III.3 suprug

 

  1. GODIŠNJE POREZNE STOPE ZA OBRAČUN POREZA NA DOHODAK ZA 2019. GODINU

Prema čl. 18. Zakona, godišnju osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine), samostalne djelatnosti (obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te imovine ako se dohodak utvrđuje prema poslovnim knjigama propisanim za samostalnu djelatnost) i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim (radi čega ulazi u godišnji obračuna), a umanjen za osobni odbitak iz čl. 14.-16. Zakona, osim ako je Zakonom drukčije uređeno.

Godišnji obračunu poreza na dohodak za 2019. godinu utvrđuje primjenom dviju  stopa poreza na dohodak na godišnju poreznu osnovicu i to:

Porezne stope mjesečna porezna osnovica godišnja porezna osnovica
24% do 30.000,00 kn do  360.000,00 kn
36% iznad 30.000,00 kn iznad  360.000,00 kn

Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 360.000,00 kuna.

Međutim, godišnja porezna osnovica za primjenu stope od 24% uvećava se za ostvareni iznos drugog dohotka iz čl. 39. Zakona uz uvjet da iznos tako ostvarenog dohotka godišnje ne prelazi peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka odnosno iznos od 12.500,00 kn.

To primjerice znači da će se za porezne obveznike koji su u tijeku godine ostvarili dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i drugi dohodak po osnovi autorskog honorara temeljem kojeg im je plaćen predujam poreza na dohodak po stopi od 24%, provesti poseban postupak i u godišnjem obračunu se može dogoditi da se dio nesamostalnog rada i drugog dohotka iznad 360.000,00 kn, oporezuje po stopi od 36%, radi čega su porezni obveznici dužni uplatiti  razliku poreza.

Utvrđenu godišnju svotu poreza na dohodak, potrebno je povećati i za svotu prireza, ako je odlukom grada ili općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, propisano plaćanje prireza poreza na dohodak.

Prema čl. 46. Zakona, utvrđeni iznos godišnjeg poreza umanjuje se za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području Grada Vukovara utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.​[2]

Od utvrđenog i umanjenog godišnjeg poreza na dohodak, odbijaju se iznosi plaćenog predujma poreza koji su plaćeni u tijeku poreznog razdoblja po svim iskazanim dohocima, te se utvrđuje razlika za uplatu ili povrat poreza. Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku, osim fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost  i koje su obvezne porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi, uplatiti s danom podnošenja porezne prijave.

Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja uplatio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, više plaćeni porez vraća se poreznom obvezniku. Međutim, prema čl. 127.st.6. OPZ-a, PU neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih a neplaćenih poreza na knjigovodstvenim karticama koje analitički prati.

 

  1. UTVRĐIVANJE GODIŠNJE OBVEZE POREZA NA DOHODAK U POSEBNOM POSTUPKU

 

  • Primjer 3  – Primjena posebnog postupka ako je uzdržavani član u 2019. ostvario primitke iznad 15.000,00 kn,   kada je utvrđena razlika za uplatu uzdržavatelju

Profesor koji ima prebivalište u Samoboru (nema utvrđene stope prireza porez na dohodak) je prema ugovoru o radu zaposlen na fakultetu i ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada. Tijekom 2019. godine a prema iskazanim podacima na poreznoj kartici, koristio je osobni odbitak za uzdržavanog sina, koji je u 2019. putem sklopljenog ugovora o autorskom honoraru ostvario dohodak u iznosu od 17.406,17 kn, na koji je uplaćen porez u iznosu od 4.177,63 kn, a za koji autorski honorar je isplatitelj podnio JOPPD obrazac.

Obračun autorskog honorara

Nadnevak isplate autorskog honorara Ukupan iznos autorskog honorara 30% izdataka Iznos uplaćenog doprinosa Ostvareni dohodak Iznos poreza i prireza Neto isplata autoru
16.7.2019. 27.629,80 8.288,94 1.934,09 17.406,77 4.177,63 21.518,08

 

Profesor kao porezni obveznik koji uzdržava dijete a koje se za 2019. više ne može smatrati uzdržavanim članom uže obitelji, radi ostvarenih primitka većih do 15.000,00 kn, ne treba za 2019. podnijeti Obrazac DOH niti Obrazac ZPP-DOH, već će  PU na temelju podataka iz Obrasca PK i Obrasca JOPPD za profesora i uzdržavano dijete, utvrditi godišnji obračun poreza na dohodak primjenom posebnog postupaka oporezivanja, te izdati privremeno porezno rješenje, s razlikom za uplatu poreza profesoru. Međutim, pod pretpostavkom da je uzdržavanom sinu ostvareni autorski honorar bio jedini oporezivi ostvareni primitak u 2019. godini po osnovi koje je uplaćen porez u iznosu od 4.117,63 kn, radi korištenja svog osobnog odbitka u iznosu od 45.600,00 kn (3.800,00 x 12 mj) u posebnom postupku kojeg provodi PU po službenoj dužnosti, sin će ostvariti povrat cijelog iznosa uplaćenog poreza.

 

  • Primjer 4 – Podnošenje Obrasca ZPP-DOH radi korištenja prava na dio osobnog odbitka po osnovi vlastite invalidnosti, koja nije upisana na poreznoj kartici – Obrascu PK,  kada se utvrđuje razlika za povrat

Porezni obveznik Ivan Babić sa prebivalištem u Zagrebu, zaposlen je u glazbenoj školi i uz dohodak od nesamostalnog rada je tijekom 2019. ostvario dohodak od imovine i imovinskih prava na kojeg je tijekom godine plaćao predujam poreza na dohodak po stopi od 12% uvećano za prirez, a prema rješenju PU. Za 2019. godinu porezni obveznik ostvaruje pravo na osnovni osobni odbitak koji iznosi 45.600,00 kn,  te na osobni odbitak za prvo uzdržavano dijete (faktor 0,7), koje je upisano na njegovoj poreznoj kartici – Obrascu PK.

Međutim, na temelju rješenja HZMO, poreznom obvezniku je od 28.11.2019. godine utvrđena vlastita invalidnost (faktor 0,4), a koja nije upisana na njegovoj poreznoj kartici  u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

Radi korištenja prva na povećanje osobnog odbitka za vlastitu invalidnost (faktor  04), za 11 i 12 mj 2019. godine, porezni obveznik podnosi obrazac ZPP-DOH do 28.02.2020. godine, uz kojeg prilaže rješenje HZMO o utvrđenoj invalidnosti kojim se dokazuje korištenje navedenog prava.

Temeljem podnesenog Obrasca ZPP- DOH, a primjenom posebnog postupka oporezivanja, PU će utvrditi godišnju obvezu poreza na dohodak za 2019., te poreznom obvezniku izdati privremeno porezno rješenje, s razlikom za povrat poreza radi korištenja prava na povećani osobni odbitak za 2 mj u 2019. godini.

 

  • Primjer 5 –  Primjena posebnog postupka kada je ostvarena plaća i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, za fizičku osobu koja ima prebivalište na području Grada Vukovara i ostvaruje pravo na umanjenje godišnjeg poreza  prema čl. 46. Zakona

Liječnik koji ima prebivalište na području Grada Vukovara, i koji ne ostvaruje pravo na uvećane osobne odbitke,  je u 2019. godini ostvario:

  • Dohodak od nesamostalnog rada u iznosu od 300.000,00 kn po osnovi koje je uplaćen porez u iznosu od 29.500,00 kn, te
  • Drugi dohodak koji se ne smatra konačnim (ugovor o djelu) u iznosi od 180.000,00 kn po osnovi kojeg je uplaćen porez u iznosu od 43.000,00 kn.

Budući da je liječnik ostario dohodak od nesamostalnog rada i drugi dohodak koji se ne smatra konačnim, na istog će PU primijeniti poseban postupak u kojem će se prema čl. 46. Zakona, utvrđeni iznos godišnjeg poreza umanjiti za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada.

Kako bi se izračunalo umanjenje poreza, potrebno je izračunati postotni udio dohotka od nesamostalnog rada u ukupnom dohotku   (300.000,00 : 480.000,00 = 62,50%).

Izračunani postotak od 62,50% potrebno je pomnožiti s ukupnim godišnjim porezom koji je utvrđen u iznosu od 113.184,00 kn, a tako dobiveni izračun poreza se umanjuje za 50%.

113.184,00 x 62,50% = 70.740,00;     70.740,00 x 50% = 35.370,00 kn.

Primjenom posebnog postupka, poreznom obvezniku je za 2019. godinu utvrđena obveza za uplatu poreza u iznosu od 5.314,00 kn, a kako je to prikazano u izračunu:

 

Godišnji obračun primjenom posebnog postupka za 2019. godinu

1. Ukupni godišnji dohodak (300.000,00 + 180.000,00) 480.000,00
2. Godišnji osobni odbitak  (3.800,00 x 12 mj) 45.600,00
3. Godišnja porezna osnovica 434.400,00
 

4.

Dio porezne osnovice do 360.000,00 kn za primjenu porezne stope od 24% 360.000,00
5. Dio porezne osnovice za primjenu stope od 36% 74.400,00
6. Iznos poreza po stopi od 24% 86.400,00
7. Iznos poreza po stopi od 36% 26.784,00
8. Ukupno godišnji porez za 2019. 113.184,00
9. Umanjenje za 50% razmjernog dijela porezne obveze koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada prema udjelu nesamostalnog rada u ukupnom dohotku  

35.370,00

10. Godišnja obveza poreza nakon umanjenja 77.814,00
 

11.

Ukupno uplaćeni predujma poreza tijekom 2019. godine

(29.500,00 + 43.000,00)

 

72.500,00

12. Razlika poreza za uplatu   5.314,00

 

 

  1. ZAKLJUČNE NAPOMENE

Utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak provodi se podnošenjem obrasca DOH ili u posebnom postupku podnošenjem Obrasca ZPP-DOH. Posebnim postupkom smatra se postupak utvrđivanja ukupnog godišnjeg dohotka i ukupnog godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji provodi PU po službenoj dužnosti. Međutim, radi podjele dohotka na konačan dohodak i godišnji dohodak, poseban postupak neće se primjenjivati za primitke od kojih se utvrđuje konačan dohodak.  Pri utvrđivanju konačnog dohotka i konačnog poreza na dohodak ne priznaju se osobni odbici, a plaćeni predujmovi tijekom poreznog razdoblja smatraju se konačno plaćenim porezom za koje se ne provodi godišnji obračun.

Građani na koje se primjenjuje poseban postupak, ako žele iskoristiti prava propisana Zakonom, mogu do kraja veljače 2020. godine podnijeti obrazac ZPP-DOH za priznavanjem prava u posebnom postupku. Osim neposredne predaje Obrasca ZPP-DOH referentu u nadležnoj ispostavi PU, građani mogu Obrazac ZPP-DOH dostaviti PU elektroničkim putem, ako posjeduju vjerodajnice sustava NIAS minimalne sigurnosne razine 3 → korištenjem mTokena za e-Građane, Fina Soft certifikata, token/m-token uređaja banaka koje su povezane sa sustavom e-Građani.

Primjenjujući poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, PU će utvrditi poreznom obvezniku godišnji dohodak koji je ostvaren u 2019. godini, kao i razliku poreza na dohodak i prireza za uplatu ili povrat, te donijeti privremeno porezno rješenje, najkasnije do 30. lipnja 2020. godine. Međutim, u iznimnim slučajevima, ako bi troškovi utvrđivanja i naplate poreza bili nesrazmjerni naplaćenom porezu na dohodak i prirezu, radi ekonomičnosti postupka, PU neće poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rješenje. Prema Odluci o iznosu koji predstavlja trošak izdavanja rješenja nesrazmjeran naplaćenom porezu, a koju je donijela PU, utvrđen je iznos od 15,00 kn.

 

Autorica: Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl.oec.

 

[1] Prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2020. godine povećan je osnovni osobni odbitak fizičkih osoba te iznosi  4.000,00 kn mjesečno.

[2] Prema izmjenama Zakona o porezu na dohodak, utvrđeni godišnji porez na dohodak za 2020. će se umanjiti:

– fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću), te

– fizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na dio porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada (plaću).