Ured zastupnice Ivane Maletić u Europskom parlamentu i Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN, organizirali su konferenciju Erasmus+ u Hrvatskoj: Mogućnosti i izazovi, 2. prosinca 2016., u hotelu Panorama.

Više od 200 sudionika nazočilo je konferenciji koja je organizirana s ciljem predstavljanja mogućnosti financiranja projekata iz programa Erasmus+. Za 2017. godinu je na razini EU predviđeno više od 2 milijarde eura za financiranje projekata u obrazovanju, osposobljavanju te sektoru mladih i sporta, što je u odnosu na 2016. povećanje za 300 milijuna eura, gotovo 13%.

U uvodnoj riječi, Ivana Maletić se osvrnula na aktualne vijesti o rastu BDP-a i istaknula: „Rast BDP-a se ne može nastaviti dugoročno, ukoliko se mi kao država i društvo ne okrenemo znanju i mladima. Bez programa koji potiču razvoj projekata unutar sektora mladih i obrazovanja, ne možemo biti konkurentni ni kao država.“

Za Hrvatsku, proračun za 2017. iznosi 18,8 milijuna eura, 25 % više u odnosu na 2016., a projekte mogu prijaviti: obrazovne ustanove – vrtići, škole, ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoka učilišta, ustanove za obrazovanje odraslih, ustanove u kulturi (muzeji, kazališta, državni arhivi, pučka otvorena učilišta, knjižnice), županije, gradovi, općine i tijela lokalne i regionalne samouprave te javne ustanove, organizacije civilnog društva, ustanove nadležne za rad s mladima i studentske udruge.

IMured_20161202_MojEUprojekt_030

Prioritet Europske unije koja želi adresirati financiranje kroz Erasmus+ jest razvoj transverzalnih vještina kod mladih. U svojoj prezentaciji o programu Erasmus+ zastupnica Ivana Maletić je adresirala važnost toga i pozvala na promišljanje sudionika, mahom predstavnika javnog sektora: „Ima li naš obrazovni sektor sustav razvoja vještina poput rada u timu, preuzimanja inicijativa, rješavanja problema ili kritičkog promišljanja? Bez toga ćemo teško imati generacije koje promišljaju projekte, inovatore ili pojedince i timove koji imaju hrabrosti pokrenuti startup. U današnjem svijetu ove vještine su važne kao što je nekad bilo važno naučiti čitati. Razvoj tih vještina nije poseban predmet već pristup koji može primijeniti svaki predmet u kurikulumu. Na taj način mijenjamo budućnost naše djece, nas same, i na taj način utječemo na rast BDP-a.“

Na panelu su sudionici saznali više informacija o mogućnosti financiranja projekata u područja obrazovanja, osposobljavanja i mladih, a predstavljeni su i uspješni primjeri iz prakse. Uz zastupnicu u Europskom Parlamentu Ivanu Maletić, na panelu su sudjelovali i Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU, dr. sc. Branka Roščić, voditeljica Ureda za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu, te Alen Halilović, koautor knjige Priprema, pozor, Erasmus+ koji je i moderirao događanje.

Uz poboljšanje razine ključnih kompetencija i vještina traženih na tržištu rada, posebni ciljevi Erasmus+ programa su poboljšati učenje i podučavanje jezika, promoviranje jezične različitosti i interkulturološke svijesti, te povećanje međunarodne dimenzije obrazovanja i osposobljavanja.

Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU, istaknula je kako sudjelovanje u projektima u programu Erasmus+ pruža iskustvo koje razvija upravo vještine koje su u fokusu EU i poslodavaca koji ih prepoznaju i traže taj kriterij. Istraživanje koje je provela agencija, o posljedicama sudjelovanja u programu Erasmus+ na zapošljavanje unutar razdoblja od 5 godina, je pokazalo kako su studenti koji su sudjelovali u programu čak 23% više zapošljiviji od drugih.

Na pitanje moderatora o utjecaju programa Erasmus+ na sveučilište, Branka Roščić sa Sveučilišta u Zagrebu je istaknula kako je kroz ovaj program hrvatsko sveučilište postalo vidljivo u  Europi. Važnost toga leži u suradnjama na znanstvenim projektima, transferu tehnologije i razmjeni ekspertize. Dodatno, rezultat provođenja programa Erasmus+ su kolegiji na engleskom jeziku kojih trenutno na hrvatskom sveučilištu ima više od  400.

O utjecaju Erasmus+ programa na školske ustanove, Antonija Gladović je odgovorila: „Impact istraživanje koje je agencija provela pokazalo je kako je utjecaj izuzetno visok upravo na školske ustanove. Jednom kad ustanova prođe kroz projekt, razvija se nova dinamika rada, nova organizacijska klima, svi sudionici počinju razmišljati projektno. Javlja se redovna potreba za prijavom na projekte, a kroz 2-3 godine cijela institucija počinje promišljati svoje poslovanje kroz projektni ciklus. To dovodi do povećanja uvođenja inovativnih metoda u nastavni proces, što se ogleda u učinkovitosti nastave i motivaciji djece. Sami učitelji i nastavnici osjećaju veće samopouzdanje i sa svojim jezičnim kompetencijama spremnije ulaze u nove međunarodne kontakte.“

Iz publike je došlo i pitanje o mogućnosti pokretanja dualnog obrazovanja u Hrvatskoj, sustavu uvriježenom u Njemačkoj npr., koji djeci osigurava približavanje profesionalnim vještinama još tijekom srednje škole. Ivana Maletić odlučno je odgovorila: Dualno obrazovanje ne može uspjeti u zemlji u kojoj nema zajedništva. Moramo zajedno na tome raditi, školstvo, poduzetnici i država. U nekim državama su u školama napravili poduzetničke centre, pa su se djeca tijekom nastave već usavršavala za obavljanje određenih poslova. Puno konkretnije moramo na tome poraditi jer to je temelj za pokretanje gospodarskog zamašnjaka.“

Kao zaključnu riječ Ivana Maletić je istaknula kako će nastaviti raditi na tome da se u hrvatskom školstvu uvede predmet rada na projektima. „Moramo promijeniti pristup obrazovanju kako bi postao praktičniji, kako bi mladi naučili raditi i snalaziti se još dok se obrazuju. Moramo se prestati opirati znanjima, to su alati bez kojih nema snalaženja u današnjem suvremenom svijetu. Puno je posla pred nama, pređimo sa strateškog na operativni nivo, a u mentalitetu treba promijeniti pristup i probleme rješavati kako nadolaze, a ne samo govoriti o njima. Činjenica jest da imamo pametne i uspješne pojedince, ali nam nedostaje sustav kako bismo kao zemlja dugoročno uspjeli. To možemo postići jer smo mali, mi smo veličine jednog srednjeg svjetskog grada. Zamislimo da smo taj grad i pokušajmo ga učiniti najboljim.“

Na konferenciji je održano i predstavljanje priručnika Priprema, pozor, Erasmus+, priručnika za pripremu i provedbu projekata financiranih iz programa Erasmus+ nakladnika TIM4PIN. Kristina Kosor je ispred nakladnika istaknula kako je ovo izdanje upravo odgovor na pitanja korisnika i probleme s kojima se susreću. Priručnik Priprema, pozor, Erasmus+ može se do 15. prosinca kupiti po promotivnoj cijeni od 150,00 kn.