Poštovani čitatelji!

I u ovaj svibanj, najljepši mjesec u godini, ušli smo s brojnim društvenim događanjima „na otvorenom“. Prigodno i već uobičajeno, međunarodni praznik rada simbolizira buđenje sindikalnih aktivnosti u vidu javnih proslavnopro svjednih okupljanja. Prema odluci sindikata, središnji prosvjedni skup povodom 1. svibnja, pod nazivom „Spasimo industriju i radna mjesta“, održan je u Sisku. Aktualnoj i budućoj Vladi poslana je, uz skroman odaziv građana, opetovana poruka pet sindikalnih središnjica da „treba spasiti ono malo industrije, što je u Hrvatskoj ostalo“.

Istodobno, u organizaciji grada Zagreba, ove je godine u Maksimirskoj šumi podijeljeno čak 60.000 porcija graha, što je za 10.000 porcija više nego lani. Upravo kako je uoči praznika najavio jedan od glavnih kuhara, svestrani i sveprisutni zagrebački gradonačelnik. Produžene prvosvibanjske praznike obilježio je ove godine i skup: “Sto posto za Hrvatsku – Zajedno do pobjede”, organiziran na glavnom zagrebačkom trgu. Kulturnoza bavnom programu i političkim porukama organizatora nazočilo je, ovisno o medijima koji su izvještavali, od 10.000 do 60.000 građana. Ova su događanja eto, smjestila u drugi plan predprazničke polemike o tome koliki je zaista hrvatski javni dug i deficit, te je li „čaša zaista na pola prazna ili na pola puna“?!

Prosječnom građaninu je i bez informacija o primjeni nove EU statističke metodologije sasvim jasno da smo preza duženi, da smo se „prezaduživali“ dugi niz godina i da svi koji danas o tome žučno javno polemiziraju imaju u tome  i svoj doprinos. Kao stručnjake financijsko-računovodstvenog usmjerenja, zainteresirala nas je i medijsko-politička „pompa“ oko usmjeravanja sredstava za naknadu troškova izborne promidžbe iz Državnog proračuna, koje je naša nova Predsjednica umjesto na svoj posebni račun, usmjerila na račun stranke koja ju je kandidirala.

Obični građanin, samostalni poduzetnik ili obrtnik, takvom asignacijom ili transferom ne bi promijenio svoj porezni položaj u sustavu oporezivanja dohotka, jer se naravno i obračunska plaćanja uključuju u njegove oporezive primitke. U ovom slučaju, kao i u slučajevima izbora gradonačelnika, načelnika općina i župana te njihovih zamjenika, situacija je zakonski postavljena drugačije. Naime Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (čl. 20), kao propisom koji političari donose sami za sebe, to je izrijekom omogućeno. Pa se i pitamo, što tu ne valja?! Je li problem u konkretnom zakonito provedenom privilegiranom postupku ili u samom Zakonu, koji ovu privilegiju omogućuje?!

Kako svi navedeni događaju imaju nužno i političke konotacije, a time se ne namjeravamo baviti, osvrnimo se ovdje i na našu stručnu svakodnevicu. Pokušali smo je, kao i inače, obuhvatiti temama u časopisu. Spektar tema je raznolik, no ovaj su puta brojniji prilozi s područja energetske efikasnosti, čiji projekti su dobili snažan zakonski zamah u novom reguliranju JPP-a. Otvorene su velike mogućnosti izvanproračunskog financiranja projekata energetske efikasnosti u području zgradarstva i javne rasvjete, što je vrlo značajno za naš financijski oslabljeni i zaduženi javni sektor.

Nadamo se da će vam ove, kao i ostale objavljene teme biti praktično korisne, te vas srdačno pozdravljamo sa željama za puno svibanjskog sunca i svjetlosti u poslovnom i privatnom okruženju!

Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček