Poštovani čitatelji!

I mjesec svibanj je iza nas. Prema vremenskim prilikama, tri su se godišnja doba u njemu izmijenila. Uz rascvjetano proljeće, grijalo nas je i ljetnih tridesetak stupnjeva da bismo ovih zadnjih dana ponovo tražili nedavno pospremljenu toplu odjeću. Nepredvidljivost je očito sveprisutna. Unatoč svemu, rezultati turističke predsezone i rezervacije za ljetne mjesece najavljuju da bi ova sezona mogla nadmašiti rekordnu 2019. godinu. Sve to, naravno, ovisit će u određenoj mjeri i o meteorološkim prilikama nadolazećeg ljeta, ali i o složenoj geopolitičkoj situaciji koja nas okružuje. „Brzopuzajuća“ inflacija također će utjecati na kupovnu moć kako naših, tako i stranih gostiju, no prisutni optimizam svakako ima svoju realnu osnovu.

Nažalost, vijesti koje dominiraju našim medijskim prostorom već nekoliko mjeseci i dalje su povezane s ratom na istoku Europe. Njegovo trajanje, kao i krajnje posljedice, još uvijek su neizvjesni. Donedavno jedinstvena Europa, kada je riječ o osudi agresije i nužnoj pomoći Ukrajini, suočila se s energetskom krizom koja različito pogađa pojedine njezine članice. Sukladno tome sve teže se postiže konsenzus o mjerama ekonomskih sankcija Rusiji i sve to opet liči na sporu i neefikasnu zajednicu u kojoj svatko u prvi plan stavlja svoje interese.

Na našoj zakonodavnoj sceni, svibanj je bio ispunjen nizom aktivnosti. Zakon o euru je usvojen, a makroekonomski pokazatelji su obećavajući, tako da njegovo uvođenje od sljedeće godine posve izvjesno. Edukativne i informativne aktivnosti za pripremu uvođenja eura vrlo su intenzivne, a nastavit će se i kroz cijelu ovu godinu.

Državni proračun doživio je svoj prvi ovogodišnji rebalans. Rashodna strana dosegnula je 184,7 mlrd. kn što znači da je u odnosu na 2002. godinu, kada je iznosila oko 72 mlrd. kn, porasla za 257%. Analiza bi svakako pokazala da je to rezultanta više čimbenika od kojih su najvažniji novi, europski izvori financiranja, inflacija, ali i značajno bujanje ne-investicijske javne potrošnje.

U ovom kontekstu, donesen je i novi Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za 2022. godinu koji je usklađen s novim Zakonom o proračunu, čija primjena je počela od ove godine.

Službenicima i namještenicima u javnim i državnim službama, od svibnja ove godine, plaće i materijalna prava povećana su kao rezultat zaključenog kolektivnog ugovora između Vlade i sindikata. Time će se u manjoj mjeri ublažiti pad njihove kupovne moći i standarda u odnosu na inflaciju koja je službeno dosegnula 9,4% u odnosu na prošlu godinu. Za nadati se, da će i zaposlenicima u gospodarstvu plaće bar djelomično pratiti inflatorna kretanja. Zanatlije, obrtnici i „majstori“ svih vrsta i zanimanja, čiji manjak je sve prisutniji, svojim su cijenama usluga značajno nadmašili rast cijena dobara tako da se trenutno nalaze u ekonomski najpovoljnijoj situaciji. Možda će i to biti poticaj mladima koji se tek odlučuju za svoja životna zanimanja da se, umjesto u stjecanje raznih formalnih diploma, opredijele za stjecanje konkretnih praktičnih stručnih znanja i vještina.

Na kraju, poštovani čitatelji, pozdravljamo vas s poštovanjem i čestitamo vam Dan državnosti!

Glavni urednik

prof. dr. sc. Davor Vašiček