Poštovani čitatelji!

Već duže vrijeme svjedočimo kako društvene mreže sve bržim koracima ulaze u gotovo sve pore našega privatnog, ali i političkog, ekonomskog i kulturno zabavnog života. One diktiraju standarde, dinamiku života i trendove. Postalo je uobičajeno vidjeti grupe mladih kako sjede jedni pored drugih i druže se tako da svatko vrlo uživljeno gleda u svoj pametni telefon i tek povremeno pokaže zaslon nekome od prisutnih. Novi oblik komunikacije zamjenjuje razgovor i smijeh. Neke, doduše nepouzdane statistike pokazuju da samo Facebook koristi oko 2 milijarde stvarnih, ali i lažnih ljudi (profila) svakoga mjeseca. Tu su još rastući Instagram, Twitter, Snapchat, Tumbir, You Tube svaki sa po nekoliko stotina miliona korisnika. Osim novoga oblika zabave, mreže se pretvaraju u vodeći marketinški i poslovni medij.

I u politici društvene mreže sve su zastupljenije jer otvaraju nove i velike mogućnosti kreiranja javnog mnijenja i iznošenja vlastitih stavova, te ponovo stvarnih i „alternativnih“ istina. Gotovo svim istaknutim političarima, a posebice liderima, postala je nezaobilazna obveza oglasiti se na njima omiljenom mediju, a sljedbenicima i oponentima „pratiti ih u stopu“. Blogeri postaju „književnici novoga doba“ koji više ne trebaju tražiti urednike, recenzente i nakladnike već samo put do čitatelja. Elektronički mediji posredno nam dojavljuju i selektivno prenose tko je što rekao, a u tiskanim medijima tek sutradan možemo pročitati novosti koje to već odavno nisu. Tako je i u našoj aktualnoj svakodnevici gdje ovih dana pratimo obraćanje i poruke donedavnog gospodara Agrokora javnosti i svima koji upravljaju sudbinom ovoga posrnulog gospodarskog diva.

Nova era informacijskog doba je tu i valja razmišljati o prilagodbama i perspektivnim učincima. Tema novih oblika komunikacije nameće se i u razmjeni stručnih informacija čemu služi i naš časopis. Klasični, tiskani medij koji upravo držite u ruci još uvijek se pokazuje najpouzdanijim i najprihvaćenijim oblikom i nadamo se da će tako i ostati. Ipak, sve je više upita i za elektroničkim izdanjem, prvenstveno radi praktičnosti pretraživanja i arhiviranja. U tom pogledu izvjesno nas čeka iskorak u doglednoj budućnosti.

Na zakonodavnoj sceni je zatišje, no uskoro će uslijediti rasprave o rebalansu državnoga proračuna za 2017. godinu, kao i usvajanje novog proračuna za sljedeću. Proračunskim subjektima kreira se ovih dana financijska perspektiva nadolazeće godine. Prema službenim prognozama i objavama o rezultatima gospodarstva, a posebice turizma, iduća godina neće biti financijski lošija od tekuće. Nadajmo se da će i u drugim aspektima života biti tako.

Do idućega broja srdačan pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček