Poštovani čitatelji!

Hvala što ste otvorili još jedan, predzadnji ovogodišnji, broj našega časopisa u nadi da ćete u njemu pronaći korisno štivo za neki od vaših tekućih aktivnosti. Svi smo pomalo u iščekivanju detalja porezne reforme o kojoj se ovih dana toliko govori i piše. Nismo joj u časopisu posvetili prostor dok ne vidimo konačnu verziju rješenja koja će od iduće godine definirati naš porezni status. Iz najava o kojima će Sabor tek raspravljati, vidljivo je da se u prvoj fazi radi o promjeni nekih parametara postojećeg poreznog sustava koji će, više ili manje, promijeniti iznose naših poreznih opterećenja. U tom smislu doima se prenaglašeno govoriti o reformi jer se zapravo radi o prilagodbama ustaljenog sustava kojima se poreznom politikom nastoji utjecati na ekonomsku i socijalnu politiku. Malo viša ili niža stopa poreza na dobit i PDV, malo više ili malo manje priznatih troškova ili poreznih olakšica, malo drugačiji porezni razredi i porezne stope poreza na dohodak za sada su samo prilagodbe poreznog sustava kojima će Vlada nastojati postići ključne pretpostavke za temeljne pomake u poticanju poduzetništva i potrošnje kao generatora ekonomskog rasta i zapošljavanja. Kada je riječ o porezu na dohodak kojega svi plaćamo, pravom poreznom reformom mogli bismo smatrati vraćanje na ishodišnu postavku ovoga sustava, a to je oporezivanje integralnog dohotka. Zar je toliko važno koju vrstu dohotka ostvarujemo da bismo na temelju toga imali različita porezna opterećenja!? Najamnine, kamate, honorari, plaće, samostalna djelatnost, dividende, udjeli u dobiti, špekulativna razlika u vrijednosti prodanih dionica i udjela ili nekretnina, mirovine, itd. Sve su to naše zarade koje se mjere jedinstvenom mjerom – uvećanom količinom primljenog novca u odnosu na uloženi! Jednostavno. Pa zar onda pravo pojednostavljenje i uspostavljanje apsolutne porezne pravednosti ne bi bilo i jedinstveno oporezivanje zbirnog dohotka kojega ostvarujemo po svim osnovama. U dosadašnjoj smo praksi od 1995. godine imali zaista „egzotičnih“ rješenja za koja bi trebalo mnogo više prostora od ovoga uvodnog obraćanja. Dovoljno je samo navesti da oni koji su se vjerovatno najviše obogatili, a to su oni koji su „na kredit“ postali vlasnici poduzeća i oni koji su se fokusirali na „prometovanje“ dionicama i udjelima, donedavno nisu uopće plaćali porez na dohodak. Uz to niti na kamate na svoje tako stečene ušteđevine nisu plaćali nikakav porez. No, ne vraćajmo se unatag jer se prošlost ne može promijeniti. Nadajmo se da će nova Vlada koja u ovom trenutku zaista ima dostatnu razinu stabilnosti i vjerodostojnosti napraviti poteze koji će polučiti dobre rezultate na duži rok.

Osim poreznih promjena, sa zanimanjem očekujemo i Državni proračun za sljedeću godinu. Posebice i Zakon o njegovu izvršavanju u kojemu se operacionaliziraju vrlo važna pitanja postupanja s vlastitim prihodima, zaduženjima i materijalnim pravima. Do sljedećeg broja zasigurno ćemo znati puno više nego danas. Stoga vjerujemo da će sljedeći broj časopisa biti još puno sadržajniji. Nadamo se da ćete naš časopis pratiti i u sljedećoj godini i stoga smo vam već uputili ponude za produljenje pretplatničkog odnosa. Zahvalni smo vam ako nas preporučite i vašim kolegama i suradnicima.

Na kraju, želimo vam da u sve hladnijoj i sumornijoj jeseni, ipak prepoznate i njene ljepote u bojama i plodovima koje nam je donijela.

Pozdrav s poštovanjem,

Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček