Poštovani čitatelji!

U trenutku zaključenja ovoga broja, Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru prijedlog rebalansa Državnog proračuna za 2014. godinu. Rebalansi proračuna sami po sebi nisu nešto što bismo smatrali novošću jer se u našoj proračunskoj praksi oni gotovo redovito, pa i višestruko donose, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Nestabilno ekonomsko okruženje i neispunjavanje očekivanih (željenih) projekcija i prognoza glavni su razlozi za ovakvu situaciju, no razlozi često leže i u činjenici da poduzete mjere ušteda ili ostvarivanja javnih prihoda ne daju planirane rezultate. Aktualni rebalans Državnog proračuna čini se ipak drugačiji od brojnih prethodnih. Prema njegovim najavama, opsegu i restriktivnom sadržaju čine se opravdanima ocjene da tek sada „prave reforme počinju“. Konkretna i teška zadaća imperativnog i velikog smanjivanja proračunskog deficita najavljena je i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna. Prema izjavama Ministra financija: “Prihodi državnog proračuna povećavaju za 3,98 milijardi kuna na 117,1 milijardu kuna, dok se rashodi povećavaju za oko 100 milijuna kuna na 130,7 milijardi kuna. Tako se deficit državnog proračuna smanjuje za gotovo 4 milijarde kuna, na 13,58 milijardi kuna, ili 4,1 % BDP-a. Dodaju li se tom i deficiti izvanproračunskih korisnika i lokalne države, manjak proračuna opće države bio bi na razini 15,1 milijardu kuna, ili 4,5 % BDP-a.“. Rebalans proračuna rađen je uz smanjenu projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini od 0,2 % (ranija projekcija bila je 1,3 %). Na rashodnoj strani Vlada planira uštede ukidanjem isplate uvećanja plaća državnih i javnih službenika i namještenika, a 750 milijuna kuna režu se materijalni rashodi, za 300 milijuna kuna financijski rashodi, a za 170 milijuna kuna troškovi u zdravstvu, dok se subvencije režu za 700 milijuna kuna. Opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje povećava se s 13 na 15 % što bi trebalo povećati proračunske prihode u 2014. godinu za 1,6 milijardi kuna. Također, predloženo je povećanje trošarina na duhan i cigarete, oporezivanje svih dobitaka od igara na sreću te mjere za povećanje prihoda od koncesija, djelomično povlačenje dobiti iz trgovačkih društava u državnom vlasništvu u proračun te prebacivanje kumuliranih sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup osiguranika koji imaju benificirani radni staž.

Iz navedenog je razvidno da će ove promijene značajno „dotaknuti“ sve sudionike proračunskog procesa. I one koji proračun pune, a još više one koji ga „prazne“. Svatko od nas može se prepoznati u nekom segmentu predloženih mjera. O stvarnim uštedama i odricanjima predugo smo samo slušali, a često i smatrali da se one ipak tiču nekoga drugoga tko je preraspodjeli javnih prihoda sudjelovao s „većom žlicom“. Kumulirani pokušaji i pogreške, neodlučnosti i nedorečenosti upravljanja u zadnjih dvadesetak godina, niz nesretnih okolnosti i globalna kriza rezultiraju ovime s čime se danas, ali i sutra moramo nositi. Nadajmo se da vrijedi ona izreka da je i „korak natrag dobar, ako njime hvatamo zalet za bolji skok“.

U tom uvjerenju i nadi srdačno vas pozdravljamo!

Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček