Poštovani čitatelji!

Na društveno-političkoj sceni mjesec travanj obilježavaju izbori prvih hrvatskih predstavnika u parlamentu EU-a. U nedjelju, 14. travnja 2013. svatko ima priliku sudjelovati u formiranju svojih saborskih zastupnika koji će nas zastupati i boriti se za naše interese u EU sljedećih godinu dana, odnosno do sljedećih redovnih parlamentarnih izbora na razini EU. Novina je u našoj izbornoj praksi da ćemo – osim za jednu listu – moći glasovati   i za konkretnog kandidata s te liste za kojega smatramo da najviše zaslužuje naše povjerenje.

Dakle, glasovati možemo na tri načina: 1. tako da ćemo zaokružiti samo željenu listu, 2. tako da izaberemo željenu listu i na njoj jednog željenog kandidata i 3. da glasamo samo za jednog željenog kandidata čime automatski glasujemo i za listu na kojoj se on nalazi. O tome detaljnije možete pročitati i u prvom članku ovoga broja časopisa. Kandidatima želim zasluženi uspjeh, a sve nas pozivam da ispunimo svoju građansku obvezu i tako bar malo sudjelujemo u onome za što smo se opredijelili glasujući za pristupanje Europskoj uniji.

Na javnoj financijskoj i ekonomskoj sceni nastavljaju se intenzivna nastojanja pokretanja investicijskog ciklusa i osiguranja održivosti javnih financija. Proveden je rebalans državnog proračuna kao posljedica negativnih prognoza u ostvarivanju BDP-a, a time i mogućnosti ostvarivanja planirane razine javnih prihoda. Zamjenik ministra financija nedavno je istupio uznemirujućim informacijama o potencijalnoj ugroženosti korištenja fondova EU nakon našega skorog pristupanja, a zbog probijanja deficita proračuna opće države iznad 3% BDP-a što izlazi iz okvira Maastrichtskih kriterija koje smo se obvezali pridržavati.

Rezultati reformi u cilju, su sada samo financijskog smanjenja javnog sektora, očekivano popraćeni burnim sindikalnim i oporbenim reakcijama, no neupitna je činjenica da novca za financiranje dosegnute razine javne potrošnje nema dovoljno. Rebalans državnog proračuna pokazuje da ga se u skoroj budućnosti ne može ni očekivati povećanjem prihodne strane proračuna. Što nam preostaje? Odgovor je poznat. Ili daljnji život na dug ili smanjenje javnih rashoda uz njihovo istodobno razvojno restrukturiranje.

Velika su očekivanja započete sanacije javnog zdravstvenog sektora. Vlada je donijela odluku o sanaciji državnih bolnica kao najvećih generatora javno zdravstvene potrošnje čiji su dugovi dosegnuli 5 – 6 milijardi kuna. Na sanacijskim je vijećima i upraviteljima odgovorna i zahtjevna zadaća: restrukturirati poslovanje tih ustanova u cilju budućeg poslovanja na financijski održivim principima. Ipak se moramo zapitati je li to moguće u postojećim ustavnim i zakonskim okvirima koji nam daju pravo na neograničenu zdravstvenu zaštitu koja se s druge strane financira vrlo ograničenim i sve manjim državnim sredstvima?

Nije li ipak vrijeme za korjenitu reformu sustava financiranja javne zdravstvene zaštite i uspostavljanje našim mogućnostima održivog nacionalnog sustava zdravstvene zaštite umjesto postojećeg modificiranog Bismarkova sustava koji se danas temelji na nedostatnim obveznim doprinosima i osobnim participacijama te također nedostatnom dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju? Osobno smatram da se sustavna rješenja financiranja javnog zdravstva ne mogu riješiti samo na potrošnim mjestima ma koliko god izvjesno bilo da je njihovo poslovanje moguće racionalizirati.

Sadržajem ovoga broja časopisa uredništvo ostaje naravno na stručnoj mikrorazini razvojnog djelovanja Centra TIM4PIN. Nizom aktualnih struč- nih tema objavljenih u ovom broju časopisa, vjerujemo da ćemo zadovoljiti vaše tekuće informacijske potrebe.

Kao i do sada, pozivamo vas na aktivnu suradnju jer samo tako možemo ažurno i duboko proniknuti u praktične teme i pitanja s kojima se u radu susrećete.

Srdačan pozdrav!

Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček