Poštovani čitatelji!

Dužan kao Grčka, izraz je koji se odavno međunarodno „afirmirao“ i našao svoju primjenu u svakodnevnom životu oslikavajući financijsko stanje prezaduženih. Većina ovaj izraz koristi i ne znajući zašto je i kako nastao. Ovih dana svi nas mediji intenzivno upoznaju s financijskim, ali i socijalno-ekonomskim stanjem u Grčkoj, koja je tehnički u bankrotu. Tako smo se imali prilike detaljno informirati i o povijesti ovoga izraza, koji ima uporište u čitavoj povijesti moderne grčke države. Od samog nastanka 1822. godine, Grčka je započela svoju „povijest dugova”, brojnih bankrota i financijskih problema, koji danas kulminiraju. Nebrojeno puta do sada, nađena su, dobrim dijelom na štetu vjerovnika, kompromisna rješenja. Pitamo se stoga što je to i zašto je danas drugačije?!

Ekonomski i politički analitičari uglavnom smatraju da se promijenila geopolitička pozicija Grčke te su time smanjeni razlozi za popustljivost, a uz to današnji grčki dug u dobroj mjeri nije prema privatnim vjerovnicima, nego prema poreznim obveznicima EU-a. Ako tome pridodamo da su upravo Nijemci, još od Bismarcka, najuspješniji u naplati svojih potraživanja, onda se i čvrsta uloga današnje kancelarke Angele Merkel može promatrati u tom povijesnom kontekstu. Bilo kako bilo, scene uličnih prosvjeda i kaosa pred bankama i bankomatima u grčkim gradovima nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Što zbog empatije, što zbog činjenice da rasplet ove krize može imati dalekosežne posljedice i na sve nas. Tim više što se sve češće u medijima spominje i teza kako je grčki slučaj dobra „besplatna lekcija” Hrvatskoj, čiji javni dug je također poprimio ozbiljne razmjere, a strukturalne reforme i smanjenje javne potrošnje nisu do sada rezultirale zadovoljavajućim rezultatima.

Vjerujemo ipak da će i ova, i svaka buduća Vlada naći snage, hrabrosti i mudrosti ubrzati pozitivne trendove kojima posljednjih mjeseci svjedočimo. Nadamo se da će im započeta dobra turistička sezona i ove godine pomoći u ostvarivanju pozitivnih pomaka u zapošljavanju i punjenju proračuna. Osim Grčke i s njom povezane sudbine eurozone, zabrinjavajuća je i tužna situacija s eskalacijom nasilja, terorizma i egzila na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi. Začarani krug kontinuiranih lokalnih i regionalnih ratova zbunjujući je nama običnim građanima, jer ovo što vidimo i čujemo nalikuje pozornici iza čijih kulisa, nevidljive „mračne sile“ vuku konce, ne vodeći računa o ljudskim patnjama.

No, kako međunarodno okruženje ne daje povoda za dobro raspoloženje i predstojeće zaslužene godišnje odmore, vratimo se struci i časopisu koji je pred vama. Kao što vidite, i ove godine pripremili smo ljetni dvobroj nastojeći u njemu obuhvatiti sve aktualnosti koje vas stručno zaokupljaju u ovim vrućim danima. Polugodišnji financijski izvještaji i stručne „zavrzlame” oko obračuna i isplata naknadno odobrenih povećanih iznosa jubilarnih nagrada i nekih drugih osobnih primanja u javnom sektoru nameću se ovaj put svojom aktualnošću. Vjerujemo da smo sadržajem ovoga dvobroja uspjeli obuhvatiti značajne informacije, te vam pomoći u eventualnom rasvjetljavanju mogućih dvojbi.

Pred ljetne odmore, želimo vam dobro vrijeme i zdravlje. Odmorite se, jer čeka nas zasigurno radno zahtjevna jesen. U ime uredništva i autora, srdačno vas pozdravljam!

Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček