Poštovani čitatelji!

Nakon ljetne stanke evo nas ponovo zajedno. Dobro došli natrag u urede! Vjerujemo da ste unatoč rekordno visokim temperaturama, koje i dalje ne jenjavaju, uspjeli pronaći djelić svojega hlada i prikupiti energiju za jesenske radne izazove. Tijekom ljeta, a nažalost i dalje svjedočimo tužnim i tragičnim događanjima s tisućama izbjeglica koje pod cijenu vlastitih života traže mali komadić europskog sunca ne bi li si ondje osigurale kakav takav život. Na tom mukotrpnom i neizvjesnom putu imamo ponovo priliku vidjeti koliko je široka lepeza ljudske naravi. Od nesebične pomoći i empatije do ksenofobičnih i egoističnih ispada. Izbjeglički val je i pred Hrvatskom, a spremnost na pomoć naše vlasti i humanitarnih organizacija jasno dokazuje da ljudskosti i humanosti kod nas nikada nije nedostajalo.

Ne globalnom ekonomskom planu veliku nervozu i burzovne šokove izazivaju monetarna i gospodarska događanja u Kini. Drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, devalvacijom svoje valute (juana) nastoji povećati globalnu konkurentnost i vratiti donedavne stope rasta, što s druge strane izaziva silne poremećaje ostalih „velikih igrača“. Na domaćem gospodarskom planu dočekali smo evo da dva kvartala uzastopno bilježimo pozitivne stope rasta. Posljednji kvartal prema DZS, bilježi čak neočekivani rast BDP-a za 1,2 %, a prema istom izvoru raste i izvoz i proizvodnja. Naravno, na političkoj sceni, posebice u ovoj izbornoj godini, vlast i oporba polemiziraju o uzrocima i zaslugama aktivnih mjera ekonomske i fiskalne politike u ovim ohrabrujućim kretanjima.

Kada već spominjemo parlamentarne izbore, nema dvojbe, oni su pred nama. Predizborne koalicije uveliko se dogovaraju, politički marketing radi „u tri smjene“, a na sceni se pojavljuju i neki novi-stari, drugačije organizirani pretendenti za svoj komadić vlasti. Hoće li izbori biti koji tjedan prije ili kasnije više nije krucijalno pitanje, a nedvojbeno je da ovaj saziv Sabora neće donositi Državni proračun za sljedeću godinu, već će se pristupiti tzv. privremenom financiranju za prvi kvartal.

S aspekta računovodstvenih i financijskih stručnjaka kod proračunskih korisnika to također znači drugačiji pristup uobičajenim planskim procedurama. O tome puno pišemo u ovom broju časopisa. Od ljetnih zakonodavnih aktivnosti valja spomenuti donošenje novog Zakon o računovodstvu, koji se odnosi na sve, pa tako i na „državne poduzetnike“. Prvi put u hrvatskoj povijesti, odnosno od donošenja prvog Zakona o računovodstvu potkraj 1992. godine zakonodavac se odlučio regulirati i samu računovodstvenu profesiju. To će ipak detaljnije učiniti posebnim zakonom (?!), no znakovito je da se za profesionalno obavljanje računovodstvenih usluga predviđa provođenje postupka licenciranja. Svi oni dakle, koji pružaju usluge vođenja računovodstva, od 2018. godine morat će steći odgovarajući dokaz o svojoj osposobljenosti.

Iz iskustva znamo da to podrazumijeva neku „novu“ edukaciju, ispite, certificiranja i licenciranja. Bit će zanimljivo vidjeti kako će se to novo tržište usluga izobrazbe koje je proizveo ovaj zakon podijeliti među već sada aktivnim i etabliranim pružateljima koji su i do sada „proizvodili računovodstvene stručnjake“, te izdavali razna neformalna uvjerenja, ovlaštenja i certifikate. S druge strane, usluge „outsourcinga“ računovodstvenih poslova mahom koriste mali subjekti, poglavito udruge i druge neprofitne organizacije. Za očekivati je da će se na tržištu ovih usluga ubuduće smanjiti ponuda i posljedično tome povećati cijene. Fiskalni učinak ovih zakonskih rješenja baš se i ne može očekivati. Pomalo iznenađuje da se zakonodavac odlučio na zaštitu poslodavaca od „računovodstvenih nestručnjaka“, a da istodobno profesiji poreznog savjetništva koja je ustanovljena još 2000. godine i izravno štiti porezne interese države nije dao logični „vjetar u leđa“ obvezujući barem značajne porezne obveznike na njihov angažman. Time bi se i učinci na proračun i na zaštitu poslodavaca postigli istodobno. No, pustimo vremenu da ocijeni što se postiglo. Društveni zakoni srećom, za razliku od prirodnih, mogu se i učestalo mijenjati. To bar računovođe jako dobro znaju.

Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček