Poštovani čitatelji!

Vrlo toplo ljeto izgleda je iza nas. Val osvježenja je stigao, ponudio nam odmor od neočekivano visokih temperatura i sada se opet nadamo povratku lijepog i dugog, tzv. babljeg ljeta. Najave meteorologa ulijevaju optimizam u tom smislu. To posebno raduje djelatnike u turističkom sektoru koji od posezone očekuju sasvim konkretne financijske efekte. Informacije o rezultatima ovogodišnje turističke sezone, nakon prethodne rekordne, dosta su različite. Najprije su bile fokusirane na srpanjsku rupu koja znači podbačaj u popunjenosti kapaciteta i potrošnji. Zatim su stizali umirujući tonovi o približavanju prošlogodišnjim rezultatima, sada se govori o većem broju vozila u prometu u odnosu na prošlu godinu i kraćim boravcima, ali uz veću potrošnju turista. Dakle, konačni rezultat turističke sezone ipak će pouzdano biti poznat s određenim vremenskim pomakom. Ono što uvijek izaziva određenu neizvjesnost činjenica je da u ovoj djelatnosti ipak mnogo toga ovisi o faktorima na koje ne možemo utjecati. Od vremenskih prilika, političkih nestabilnosti i gospodarske situacije u okruženju i konkurentskim destinacijama, i nizu drugih čimbenika. No o strategiji razvoja turizma i strukturiranja gospodarstva ima ipak mnogo upućenijih i relevantnijih od nas koji čitamo ovaj časopis.

Ovu jesen u dobroj će mjeri obilježiti intenzivne predizborne aktivnosti za predsjedavanje Republikom Hrvatskom. Broj kandidata premašuje 10 i imat ćemo prilike vidjeti i čuti i favorite i one druge koji znaju da nemaju izgleda da budu izabrani, ali se koriste ovom medijskom prilikom za marketing svojih ideja i sebe osobno.

Povratak na posao nakon godišnjih odmora uvijek je iznova pomalo izazovan. U sustavu proračuna predstoji nam ozbiljan angažman na planiranju aktivnosti i financiranja u sljedećoj n+2 godini. Kao i svake godine, osnovu za projiciranje financijskih mogućnosti i metodološka pravila očekujemo iz detaljnih uputa resornih ministarstava.

Mnoge od nas ugodno je iznenadila izmjena Pravilnika o porezu na dohodak kojom su povećani neki neoporezivi iznosi naknada i materijalnih prava, a, također, uvedeni i neki novi oblici neoporezivih isplata. Praksa će pokazati kako će se u privatnom sektoru te porezne beneficije raspodijeliti između radnika i poslodavaca gdje su plaće ugovorene u neto iznosima na ruke. No, kako god bilo, proračuni lokalnih jedinica dobit će manje, a radnik i/ili poslodavac više.

O navedenim temama u ovom smo broju objavili stručne članke naših eminentnih autora i vjerujemo da ćete ih sa zanimanjem pročitati.

Sretno nam i srdačan vam pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik: prof. dr. sc. Davor Vašiček