Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića.

IZDAVAŠTVO
Harmonizacija proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj s međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor

Harmonizacija proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj s međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor

273 stranica • veljača 2015.

Cijena: BESPLATNO

Autori: dr. sc. Sanja Broz Tominac, dr. sc. Verica Budimir, dr. sc. Martina Dragija, prof. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, dr. sc. Mirjana Hladika, prof. dr. sc. Josipa Mrša, prof. dr. sc. Milena Peršić, mr. sc. Gorana Roje, dr. sc. Marina Sohora Bukovac, prof. dr. sc. Davor Vašiček, prof. dr. sc. Vesna Vašiček

TEME

Aktualnosti na međunarodnoj i europskoj stručnoj sceni, stanje u proračunskom računovodstvu u Republici Hrvatskoj i skraćeni prikaz Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor

KNJIGA

Besplatno preuzmite izdanje!

INFO


Objavljivanje ove publikacije potaknuto je prije svega potrebom da se široj stručnoj i ostaloj zainteresiranoj javnosti približi tema Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS/IPSAS) koji u međunarodnim okvirima predstavljaju okosnicu harmonizacije državnog računovodstva temeljenog na obračunskoj osnovi. Prikazi MRSJS nisu do sada u ovoj formi bili dostupni na hrvatskom jeziku. Objavljivanje prikaza standarda pomoći će svim zainteresiranima u upoznavanju s temeljnim odrednicama, definicijama, pravilima mjerenja i priznavanja te objavljivanja svih računovodstvenih kategorija prilagođenih specifičnostima javnog sektora.

Publikacija daje prikaz svih Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor objavljenih i važećih zaključno s 2014. godinom, pri čemu je kao podloga za prikaz korištena službena objava standarda (Handbook of International Public Sector Accounting Pronouncements, IPSASB, 2014.) javno dostupna na stranicama Međunarodne federacije računovođa (IFAC) i njenog stalnog Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (IPSASB) kao glavnih čimbenika međunarodne standardizacije računovodstva i fi nancijskog izvještavanja javnog sektora. Također, publikacija daje pregled važnijih izdanja međunarodnih stručnih tijela i aktualnosti na međunarodnoj (europskoj) stručnoj sceni, koji mogu poslužiti za predstojeću dogradnju državnog računovodstvenog sustava u RH u pravcu primjene objavljenih i važećih MRSJS, standarda u pripremi (tzv. Nacrti standarda), praktičnih smjernica i savjetodavnih studija međunarodnih stručnih tijela i prilagodbe budućim Europskim računovodstvenim standardima za javni sektor (EPSAS). U publikaciji je dan i osvrt na povijesni razvoj i usklađenost hrvatskog modela državnog računovodstva s međunarodnim okvirom.

U razdoblju od 2000. godine do danas objavljena su 32 MRSJS, za 29 standarda kao predložak su poslužil i standardi koje susrećemo u profitnom sektoru – Međunarodni računovodstveni standardi (MRS) i Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI), 3 standarda su specifična za poslovanje sektora opće države (MRSJS 22, Objavljivanje financijskih informacija o sektoru opće države, MRSJS 23, Prihodi od nerazmjenskih transakcija i MRSJS 24, Objavljivanje proračunskih informacija u financijskim izvještajima). Cilj objavljivanja standarda je, koliko je to moguće, ujednačiti različite računovodstvene standarde u različitim zemljama, na način da se potiče prihvaćanje međunarodnih računovodstvenih standarda od strane nacionalnih tijela i računovodstvenih autoriteta. Svi do sada objavljeni MRSJS-ovi, ujedno i važeći u primjeni, predstavljeni su ovom publikacijom.

Državno računovodstvo ili proračunsko računovodstvo u Republici Hrvatskoj od njenog osamostaljenja do danas razvija se s promjenjivom dinamikom slijedeći zahtjeve međunarodnih financijskih institucija, ali i tražeći vlastite pravce razvoja kako bi udovoljilo rastućim potrebama za informacijama o proračunskoj potrošnji te je učinilo vidljivom, a javni menadžment odgovornim za upravljanje javnim sredstvima i njihovu namjensku potrošnju.

Posebno važan argument i poticaj promjenama u sustavu državnog računovodstva koji dolazi u prvi plan je ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Članstvo u Europskoj uniji u pogledu izvještavanja o državnim fi nancijama i proračunskoj potrošnji nosi niz zahtjeva kojima se mora udovoljiti.

Europska unija je u razdoblju 2010.-2013. godine kao odgovor na financijsku krizu i probleme u održavanju proračunske ravnoteže i upravljanja deficitom u zemljama članicama intenzivirala zahtjeve za jedinstvenim pravilima i postupcima oblikovanja proračunskog okvira država članica Europske unije. U promjenama regulatornog okvira za ekonomsko upravljanje usmjerenog postizanju ekonomske i proračunske stabilnosti u Europskoj uniji, nalaže se primjena obračunske osnove, ali i daljnje ispitivanje primjerenosti i prikladnosti izravne primjene MRSJS te se zaključuje da je potreban daljnji razvoj usmjeriti na izradu harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europskoj uniji – tzv. EPSAS (European Public Sector Accounting Standards) pri čemu su MRSJS prihvaćeni kao polazna osnova za europske računovodstvene standarde za javni sektor. Budući da EPSAS-i naglasak stavljaju na harmonizaciju računovodstvenih osnova s ciljem potpune usklađenosti unutar i između država članica Europske unije te je za očekivati da će se u vrlo skoroj budućnosti intenzivirati procesi uvođenja usuglašene obračunske osnove u sustave računovodstva, planiranja i izvještavanja o proračunu te povezivanje istih s obračunskom osnovom prisutnom u sustavu državne statistike.

Navedeni pravac razvoja državnog računovodstva za članice Europske unije podržan je od strane svih relevantnih političkih i stručnih tijela Europske unije kao i međunarodnih organizacija: Europskog ureda za proračun (DG BUDG), Eurostata, Europskog revizijskog suda, Međunarodne federacije računovođa, Europske federacije računovođa, Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor, Statističkog odjela Europske centralne banke, kao i niza drugih istaknutih javnih, političkih i stručnih osoba te su očekivanja da će se okvirno u idućih pet godina proces završiti uspostavom zajedničkog računovodstvenog i izvještajnog okvira državnog računovodstva za sve zemlje članice Europske unije.

U očekivanju da će razvoj državnog računovodstva u Republici Hrvatskoj slijediti međunarodne i europske trendove, materija zastupljena u ovoj publikaciji bit će vrlo korisna svim dionicima budućeg procesa reforme državnog računovodstva prema punoj obračunskoj osnovi.

Publikacija je strukturirana logičnim slijedom koji polazi od uvodnih napomena u kojima se prezentiraju međunarodni trendovi u državnom računovodstvu, pravci harmonizacije računovodstvenih standarda za javni sektor, rad tijela i institucija koje potiču razvoj računovodstvenih standarda, praktičnih smjernica i savjetodavnih studija. Drugi dio publikacije prezentira razvojne faze i sadašnji stupanj usklađenosti hrvatskog modela državnog računovodstva s međunarodnim okvirom s ciljem definiranja smjernica i mogućih pravaca prilagodbe budućem okviru prilagođenom prvenstveno članstvu u Europskoj uniji. Treći dio publikacije daje skraćeni prikaz međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, pri čemu su za svaki standard predstavljene opće značajke te je za svaki standard prezentiran cilj i djelokrug, odabrane smjernice i specifičnosti objave i primjene standarda, a prema područjima koje standardi uređuju, odnosno prema kategorijama njihove primjene.

Publikacija je ponajprije namijenjena širokoj stručnoj i znanstvenoj javnosti – svima koji se bave teorijskim, ali još više praktičnim problemima računovodstva i fi nancijskog izvještavanja u javnom sektoru kao što su računovođe u javnom sektoru, upravljačke strukture – javni menadžment, interni revizori, državni revizori, fi nancijski djelatnici, financijski analitičari, statističari i drugi. Publikacija je također namijenjena i studentima ekonomskih fakulteta i poslovnih škola, ali i drugih fakulteta koji u svojim studijskim programima imaju područja javnih fi nancija, javne uprave, računovodstva.

Redaktorica: Prof. dr. sc. Vesna Vašiček